William Jennings Bryan
| William Jennings Bryan | |
|---|---|
 | |
| Mandat 5. ožujka 1913. – 9. lipnja 1915. | |
| Predsjednik | Woodrow Wilson |
| Prethodnik | Philander C. Knox |
| Nasljednik | Robert Lansing |
| Rođenje | 19. ožujka 1860. Salem, IL, Sjedinjene Države
|
| Smrt | 26. srpnja 1925. Dayton, TN, Sjedinjene Države
|
| Politička stranka | Demokratska stranka |
| Supružnik | Mary Baird Bryan |
| Zanimanje | odvjetnik |
| Vjera | prezbiterijanac |
Potpis
| |
 | |
William Jennings Bryan (Salem, Illinois, 19. ožujka 1860. - Dayton, Tennessee, 26. srpnja 1925.) je bio jedan od vodećih američkih političara od 1890ih pa do svoje smrti 1925. godine. Bio je domimantna ličnost liberalnog ogranka Demokratske stranke i trostruki predsjednički kandidat (1896., 1900. i 1908.). Kratko je bio član Predstavničkog doma iz Nebraske te, u razdoblju od 1913. do 1915., 41. Državni tajnik Sjedinjenih Država u kabinetu predsjednika Wilsona te se zalagao za pacifistički pristup Svjetskom ratu. Bryan je bio odani prezbiterijanac, zagovornik narodne demokracije te oštar protivnik zlatnog standarda, banaka i željeznica. Tijekom 1890ih, bio je vodeći zagovornik politike nevezanog srebra, mirotvorac, prohibicionist te oštar protivnik darvinizma na temelju vjerskih uvjerenja. Njegov duboki glas i mnogobrojna putovanja donijeli su mu status jednog od najuglednijih govornika i predavača svog doba. Zbog svoje vjere u mudrost običnog puka, dobio je nadimak "Veliki pučanin".
Na tijesnim izborima 1896. i 1900. porazio ga je William McKinley, ali je Bryan svejedno zadržao kontrolu u stranci. Sa svojih preko 500 govora održanih 1896., Bryan je započeo tradiciju predsjedničke turneje po državi, u periodu kada su kandidati ostajali kod kuće. Tijekom svoje tri kampanje, osovine istih bile su politika slobodnog srebra 1896., antiimperijalizam 1900. i antitrustovska politika 1908., kojom je pozvao demokrate da se bore protiv trustova i banaka i prihvate antielitističke ideje republikanizma. Iako ga je Wilson 1913. postavio za Državnog tajnika, predsjednikovi oštri stavovi prema Njemačkoj nakon torpediranja Lusitanije prisilili su Bryana da 1915. podnese ostavku iz protesta. Nakon 1920ih, Byran je bio oštar zagovornik prohibicije te gorljiv protivnik darvinizma i evolucije, ponajviše na poznatoj parnici protiv Johna Thomasa Scopesa. Pet dana nakon završetka slučaja, Bryan je umro u snu.
