Nikoljdan

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Sveti Nikola, freska iz crkve Svetih apostola, manastir Pećka patrijaršija, nastala oko 1300. godine

Nikoljdan je praznik Srpske pravoslavne crkve koji se slavi 19. decembra po gregorijanskom kalendaru (tj. 6. decembra po julijanskom kalendaru) i posvećen je Svetom Nikoli, episkopu Mire Likijske.

Nikoljdan je najčešća krsna slava kod Srba. Istraživanje je pokazalo da od svih Srba koji slave, 30% njih slave ovu slavu.[1] Po jednom podatku iz 1939, u Beogradu, sa Zemunom i Pančevom, bilo je 73.605 svečara, iz čega je zaključeno da je "zaista tačno da pola Beograda slavi svetog Nikolu".[2]

Sveti Nikola je rođen u gradu Patari u Likiji kao jedinac uglednih i bogatih roditelja. Duhovni život je započeo u manastiru Novi Sion. Posle smrti svojih roditelja vođen čudnim nebeskim glasom krenuo je da širi veru, pravdu i milosrđe.[3]

Praznik Nikoljdan je u crkvenom kalendaru upisan crvenim slovima kao: Sveti Nikolaj, arhiepiskop mirlikijski Čudotvorac – Nikoljdan. Praznik Svetog Nikole je jedan od najvećih hramovnih i porodičnih praznika u srpskom narodu, a sam svetac je zaštitnik putnika, moreplovaca (pomoraca), mornara, lađara, ribara, vodeničara, trgovaca, pekara, strelaca, sirotinje, djece i studenata.

U nikoljdanskim obredima izbijaju crte sveca kao rodovskog i porodičnog pokrovitelja (muški praznici „svetec“, „obrok“, „namesnik“, „služba“), pokrovitelje stasalih devojaka (običaj žrtvovanja cveća i poklona ikoni Sv. Nikole).

Na ovaj praznik 1905. godine usvojen je Nikoljdanski Ustav Knjaževine Crne Gore i Brda a na isti praznik 1991. godine ustavotvorna skupština usvojila je Ustav Republike Srpske Krajine.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Nikoljdan - Pravoslavlje na mreži - Biblioteka odabranih tekstova”. www.pravoslavlje.net. Pristupljeno 2019-07-25. 
  2. ^ "Politika", 20. dec. 1939
  3. ^ „Sveti Nikola - Nikoljdan”. www.crkvenikalendar.com. Pristupljeno 2019-07-25. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]