(Translated by https://www.hiragana.jp/)
Manjinski stres i mentalno zdravlje osoba homoseksualne i biseksualne orijentacije — Википедија Пређи на садржај

Manjinski stres i mentalno zdravlje osoba homoseksualne i biseksualne orijentacije

С Википедије, слободне енциклопедије
Датум измене: 2. октобар 2017. у 16:03; аутор: Intermedichbo (разговор | доприноси) (Нова страница: '''Manjinski stres i mentalno zdravlje osoba homoseksualne i biseksualne orijentacije''' prema mnogobrojnih istraživanja jeadan je od uzroka koji kod homoseksualne i b…)
(разл) ← Старија измена | Тренутна верзија (разл) | Новија измена → (разл)

Manjinski stres i mentalno zdravlje osoba homoseksualne i biseksualne orijentacije prema mnogobrojnih istraživanja jeadan je od uzroka koji kod homoseksualne i biseksualne osobe izaziva dvostruko veću šansu da tokom života razviju neki psihički poremećaj nego heteroseksualne osobe, jer mawindski stres ističe izazove sa kojima se pripadnici seksualnih manjina moraju svakodnevno suočavati — stigmu, predrasude i diskriminaciju koje stvaraju stresno okružje u kojem LGB osobe žive.[1]

Na osnovu dosadašnjih saznaja možeme se reći da LGB osobe koje su doživjele nasilje i diskriminaciju imaju lošije mentalno zdravlje, da prikrivanje manjinskog seksualnog identiteta umanjuje mogućnost diskriminacije i viktimizacije ali snižava samopoštovanje i kvalitet života dok je nivo otvorenosti povećava, te da je uključenost u manjinsku zajednicu i aktivizam put do povećanja vidljivosti i prihvaćenosti LGB osoba u nekom društvu.

Opšta razmatranja

Manjinski stres

Manjinski stres je određen oblik stresa izazvan predrasudama, nedostatkom socijalne podrške, diskriminacijom, i drugim faktorima koju doživljavaju članovi stigmatiziranih manjinskih grupa.[1].

Kod ovog stresa radi se o činjenici da je on povezan s društveno određenim podređenim statusom i onemogućenim pristupom legitimnim društvenim i ekonomskim prilikama na osnovu pripadanja određenoj društvenoj kategoriji.

Spomenuti položaj manjina u društvu dovodi do veće količine stresnih događaja (npr diskriminacije, uznemiravanja, nasilja), koja dalje vode ka smanjenom samopouzdanju i osjećaju nesigurnosti i fiziološkom i psihološkom iskustvu stresa. U uslovima diskriminacija, očekivanja odbacivanja i automatska aktivacija stereotipa direktno i indirektno (putem pretnje po lični i socijalni identitet osobe) utiču na opštr blagostanje stigmatiziranih pojedinaca. Tasko su npr. negativni uuticaji stigmatizacijskih stresora potvrđeni u slučaju stigme koja se zasniva na nacionalnoj i/ili rasnpoji, pripadnosti, religiji, AIDS-u i drugim hroničnim bolestima.[2]

Izvori

  1. ^ а б Meyer, I. H. (2003): Prejudice, Social Stress, and Mental Health in Lesbian, Gay, and Bisexual Populations: Conceptual Issues and Research Evidence. Psychological Bulletin, 129(5), 674-697.
  2. ^ Meyer, I. H. (2007): Prejudice and Discrimination as Social Stressors. U I. H. Meyer i M. E.Northridge (Ur.), The Health of Sexual Minorities: Public Health Perspectives onLesbian, Gay, Bisexual and Transgender Populations (str. 242-267). New York, NY:Springer

Spoljašnje veze