(Translated by https://www.hiragana.jp/)
Prijem Kosova u Savet Evrope 'može imati istu sudbinu kao vizna liberalizacija'

Dostupni linkovi

Prijem Kosova u Savet Evrope 'može imati istu sudbinu kao vizna liberalizacija'


Komitet ministara Saveta Evrope u Strazburu, Francuska, 17. maja 2024.
Komitet ministara Saveta Evrope u Strazburu, Francuska, 17. maja 2024.

Ukoliko Kosovo ne preduzme hitne korake ka formiranju zajednice opština sa srpskom većinom, njegovo čekanje na članstvo u Savetu Evrope će se pretvoriti u "dugu bolest" i sa "visokom cenom", kaže Demuš Šaša (Demush Shasha) iz Kosovskog instituta za evropsku politiku.

Nije jasno da li će biti preduzeti bilo kakvi koraci ka tom pravcu.

Ni Vlada Kosova ni Ministarstvo spoljnih poslova i dijaspore nisu odgovorili na pitanja Radija Slobodna Evropa (RSE) o ovome.

Pitanje te zajednice je Kosovo ostavilo van dnevnog reda Komiteta ministara Saveta Evrope 17. maja, kada se trebalo odlučivati o članstvu zemlje u ovoj organizaciji.

Uslov nekih od njenih zemalja članica, uključujući Francusku i Nemačku, bio je da Kosovo treba da odnese barem nacrt statuta zapadnih diplomata za ovu zajednicu Ustavnom sudu na ocenu.

Samo 24 sata pre sastanka ministara Saveta Evrope, ministarka spoljnih poslova Kosova Donika Gervala (Gervalla) je rekla da zemlja priprema sopstveni nacrt statuta, na osnovu modela koji nudi jedna nemačka organizacija, a koji će Ustavnom sudu da podnese krajem maja.

Njena izjava nije promenila zbivanja u Savetu Evrope, jer se smatralo da je kasno.

Stoga je Gervala rekla da je ponuda Kosova "izgubila svoju aktualnost i relevantnost".

Iako je RSE kontaktirao Ministarstvo spoljnih poslova u vezi sa ovom izjavom i upitao da li to znači da se odustalo od izrade nacrta statuta, odgovor nije stigao.

'Može biti kašnjenja, ali ne i spasa'

Šaša kaže da će, ako Vlada Kosova ne pošalje nacrt statuta Ustavnom sudu, kako je obećala, biti posljedica samo za Kosovo.

Prema njegovim rečima, nepreduzimanjem konkretnih koraka država riskira da dođe u situaciju sličnu onoj iz 2016. godine, kada nije ratificirala sporazum o demarkaciji granice sa Crnom Gorom.

Ratifikacija ovog sporazuma od Skupštine Kosova bila je uslov za ukidanje viznog režima iz EU za građane Kosova.

Kao rezultat toga, kaže Šaša, Kosovo je izgubilo gotovo osam godina, dok se nije omogućilo bezvizni režim od 1. januara ove godine.

On kaže da bi se slična situacija mogla dogoditi i sa članstvom u Savetu Evrope, vodećoj organizaciji za ljudska prava na Starom kontinentu.

Štaviše, dodaje on, situacija može uticati i na međunarodni kredibilitet Kosova i zakočiti ga u drugim integracionim procesima.

Formiranje zajednice opština sa srpskom većinom je, kaže Šaša, "neminovno".

"U vezi sa ovim, nema drugog epiloga. Kako narodna poslovica kaže: 'Možda ima kašnjenja, ali nema spasa'. Svi politički manevri se mogu isprobati, ali od odgovornosti za osnivanje zajednice se ne može pobeći", kaže on.

Šta je Zajednica opština sa srpskom većinom?

Formiranje zajednice opština sa srpskom većinom je dogovoreno još 2013. u okviru dijaloga Kosova i Srbije o normalizaciji odnosa koji se vodi uz posredovanje Evropske unije.

Potom su 2015. dogovoreni i principi, za koje je Ustavni sud Kosova iste godine utvrdio da nisu u potpunosti usklađeni sa zakonima Kosova, te da se tako nešto može uraditi statutom ili podzakonskim aktom Vlade.

Zbog toga je Kosovo odbijalo da formira zajednicu uz obrazloženje da može biti štetna po unutrašnje funkcionisanje zemlje.

Međutim, zapadne zemlje insistiraju da se ova zajednica – koja bi pripadnicima srpske zajednice na Kosovu trebala da pruži određeni nivo samomenadžiranja – formira.

Tako su u oktobru 2023. zapadne diplomate predale nacrt statuta za formiranje te zajednice Kosovu i Srbiji.

Dve strane su najpre ovaj statut prihvatile u načelu, ali je premijer Albin Kurti u intervjuu za Radio Slobodna Evropa 19. marta rekao da ga ipak ne prihvata.

Za Belgzima Kamberija, iz Instituta za socijalnu politiku "Musine Kokolari" u Prištini, Kosovo je već izgubilo priliku koju je moralo da iskoristi za članstvo u Savetu Evrope.

"Sada, ovde imamo neku vrstu dubokog nesporazuma i kontradiktornosti između KVINTA-e [Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Nemačke, Francuske i Italije] i Vlade Kosova, o kojem nacrtu statuta [zajednice] se govori", kaže Kamberi za RSE.

To, prema njegovim rečima, dokazuje i činjenica da Kosovo nije uputilo nacrt statuta zajednice opština sa srpskom većinom Ustavnom sudu, čak ni po cenu neprihvatanja u Savet Evrope.

"Dakle, ona uopšte nije spremna da osnuje zajednicu ili je taktična u smislu da je za nju [Vladu Kosova] osnivanje te zajednice u zamenu sa Savetom Evrope 'mala pogodba', kaže Kamberi ne precizirajući mnogo.

S obzirom na dešavanja na terenu, upućeni u politička pitanja, međutim, izražavaju skepticizam u pogledu bilo kakvog brzog konkretnog koraka ka osnivanju zajednice.

Na Kosovu se sve više govori o mogućnosti vanrednih izbora.

Evropska unija takođe je u fazi izbornog procesa u kojem aktivno učestvuju i neke od glavnih ličnosti institucija EU.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG