(Translated by https://www.hiragana.jp/)
Razlika između verzija stranice "Eneja" - Wikipedia Idi na sadržaj

Razlika između verzija stranice "Eneja"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m [r2.5.2] robot Mijenja: id:Aineias
Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0
 
(Nije prikazana jedna međuverzija 16 korisnika)
Red 1: Red 1:
{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:BarocciAeneas.jpg|mini|300p|[[Federico Barocci]]: Eneja bježi iz [[Troja|Troje]]<small>, [[1598]].</small>]]
[[Datoteka:Aeneas'_Flight_from_Troy_by_Federico_Barocci.jpg|mini|300p|[[Federico Barocci]]: Eneja bježi iz [[Troja|Troje]], [[1598]].]]

'''Eneja''' ([[grčki jezik|grč.]] '''Αινείας''', ''Aineías'') sin je princa Anhiza i božice [[Afrodita|Afrodite]], [[Troja|trojanski]] je junak koji je imao zapaženu ulogu u [[Trojanski rat|Trojanskom ratu]].
'''Eneja''' ([[grčki jezik|grč.]] '''Αινείας''', ''Aineías'') sin je princa Anhiza i božice [[Afrodita|Afrodite]], [[Troja|trojanski]] je junak koji je imao zapaženu ulogu u [[Trojanski rat|Trojanskom ratu]].


Red 9: Red 9:
Nakon pada [[Troja|Troje]] sa svojim sinom i ocem bježi iz gorućeg grada i tu počinje [[Vergilije]]v ep.
Nakon pada [[Troja|Troje]] sa svojim sinom i ocem bježi iz gorućeg grada i tu počinje [[Vergilije]]v ep.


U [[Homer]]ovoj ''[[Ilijada|Ilijadi]]'' bio je vođa trojanskih saveznika Dardanaca te [[Hektor]]ov poručnik. Enejina majka [[Afrodita]] često mu je pomagala na bojnome polju, a također je bio i miljenik Afroditina brata [[Apolon]]a. [[Diomed]] ga je napao i skoro ubio, ali su ga spasili Afrodita i Apolon te ga zaveli oblakom i vratili u Pergam da bi se izliječio. Poslije mu pomaže i [[Posejdon]] kad je na nj nasrnuo [[Ahilej]], premda je sam bio na strani Ahejaca. Nakon pada [[Troja|Troje]], Eneja je bio jedan od rijetkih preživjelih Trojanaca te je s ostalima koji su preživljeli (tzv. ''eneidi'') krenuo na put u [[Italija|Italiju]]. Eneja je na odlasku iz Troje dobio od [[Paris]]a trojanski [[mač]], a proročanstvo starih proroka govorilo je da onaj koji ima trojanski mač ima sjajnu budućnost.
U [[Homer]]ovoj ''[[Ilijada|Ilijadi]]'' bio je vođa trojanskih saveznika Dardanaca te [[Hektor]]ov poručnik. Enejina majka [[Afrodita]] često mu je pomagala na bojnom polju, a također je bio i miljenik Afroditinog brata [[Apolon]]a. [[Diomed]] ga je napao i skoro ubio, ali su ga spasili Afrodita i Apolon te ga zaveli oblakom i vratili u Pergam da bi se izliječio. Poslije mu pomaže i [[Posejdon]] kad je na njega nasrnuo [[Ahilej]], premda je sam bio na strani Ahejaca. Nakon pada [[Troja|Troje]], Eneja je bio jedan od rijetkih preživjelih Trojanaca te je s ostalima koji su preživljeli (tzv. ''eneidi'') krenuo na put u [[Italija|Italiju]]. Eneja je na odlasku iz Troje dobio od [[Paris]]a trojanski [[mač]], a proročanstvo starih proroka govorilo je da onaj koji ima trojanski mač ima sjajnu budućnost.


[[Datoteka:Guérin Énée racontant à Didon les malheurs de la ville de Troie Louvre 5184.jpg|mini|lijevo|[[Pierre-Narcisse Guérin]]: Eneja govori Didoni o Troji<small>, [[1815]].</small>]]
[[Datoteka:Guérin Énée racontant à Didon les malheurs de la ville de Troie Louvre 5184.jpg|mini|lijevo|[[Pierre-Narcisse Guérin]]: Eneja govori Didoni o Troji, [[1815]].]]


=== Rimski nastavak mita ===
=== Rimski nastavak mita ===
Red 17: Red 17:
[[Datoteka:Giovanni Battista Tiepolo 046.jpg|mini|150p|[[Giovanni Battista Tiepolo]]: [[Merkur (mitologija)|Merkur]] i Eneja]]
[[Datoteka:Giovanni Battista Tiepolo 046.jpg|mini|150p|[[Giovanni Battista Tiepolo]]: [[Merkur (mitologija)|Merkur]] i Eneja]]


Ovdje se mit nastavlja u [[rim]]skoj tradiciji. Tokom pet godina njegove plovidbe biva mu predskazano da će osnovati veliki grad (polis) državu - budući [[Rim]]. Nakon oluje koju je poslala [[Junona]] ([[Hera]]), Eneja i njegova družina dolaze u [[Kartaga|Kartagu]]. Eneja je imao kratku vezu s kartaškom kraljicom Elisom, također znanom i kao [[Didona]], koja je predložila da se [[Troja]]nci odmore u njezinoj zemlji i da njih dvoje vladaju. Bog [[Merkur (mitologija)|Merkur]] ([[Hermes]]) bio je poslan od [[Jupiter (mitologija)|Jupitera]] ([[Zeus]]a) i [[Venera (mitologija)|Venere]] ([[Afrodita]]) da podsjeti Eneju na svrhu njegova putovanja. Eneja pristane, a kad je to Didona čula, naredila je da joj se napravi pogrebna lomača te je, stavši na nju, bacila kletvu kojom će [[Kartaga]] uvijek biti protiv [[Troja]]naca. Zatim je počinila samoubistvo ubovši se u prsa.
Ovdje se mit nastavlja u [[rim]]skoj tradiciji. Tokom pet godina njegove plovidbe biva mu predskazano da će osnovati veliki grad (polis) državu - budući [[Rim]]. Nakon oluje koju je poslala [[Junona]] ([[Hera]]), Eneja i njegova družina dolaze u [[Kartaga|Kartagu]]. Eneja je imao kratku vezu s kartaškom kraljicom Elisom, također znanom i kao [[Didona]], koja je predložila da se [[Troja]]nci odmore u njenoj zemlji i da njih dvoje vladaju. Bog [[Merkur (mitologija)|Merkur]] ([[Hermes]]) bio je poslan od [[Jupiter (mitologija)|Jupitera]] ([[Zeus]]a) i [[Venera (mitologija)|Venere]] ([[Afrodita]]) da podsjeti Eneju na svrhu njegova putovanja. Eneja pristane, a kad je to Didona čula, naredila je da joj se napravi pogrebna lomača te je, stavši na nju, bacila kletvu kojom će [[Kartaga]] uvijek biti protiv [[Troja]]naca. Zatim je počinila samoubistvo ubovši se u prsa.


Eneja je sa suputnicima nastavio putovati te su se zaustavili na [[Sicilija|Siciliji]] gdje je s njima nastavio i Ahemenid, jedan od članova [[Odisej]]eve posade kojeg su ostavili. Ubrzo potom, Eneja je zaratio protiv grada Falerija. Latin, kralj Latina, dočekao je Eneju i dopustio mu da preuredi njihov život u [[Lacij]]u. Njegova je kći Lavinija bila obećana Turnusu, kralju Rutulija, ali je njezinu ruku ipak dao Eneji, budući da je proročanstvo govorilo da će se zaručiti sa strancem. Turnus je objavio rat Eneji, pod uticajem [[Junona|Junone]] ([[Hera|Here]]), a u ratu je pobijedio Eneja, ali je Latin umro. Eneja je osnovao grad Lavinium, koji je nazvao po svojoj ženi. Poslije je u grad primio i Annu Perennu, Didoninu sestru, ali se ona ubrzo ubila zbog Lavinijine ljubomore.
Eneja je sa suputnicima nastavio putovati te su se zaustavili na [[Sicilija|Siciliji]] gdje je s njima nastavio i Ahemenid, jedan od članova [[Odisej]]eve posade kojeg su ostavili. Ubrzo potom, Eneja je zaratio protiv grada Falerija. Latin, kralj Latina, dočekao je Eneju i dopustio mu da preuredi njihov život u [[Lacij]]u. Njegova kćerka Lavinija bila je obećana Turnusu, kralju Rutulija, ali je njenu ruku ipak dao Eneji, budući da je proročanstvo govorilo da će se zaručiti sa strancem. Turnus je objavio rat Eneji, pod uticajem [[Junona|Junone]] ([[Hera|Here]]), a u ratu je pobijedio Eneja, ali je Latin umro. Eneja je osnovao grad Lavinium, koji je nazvao po svojoj ženi. Poslije je u grad primio i Annu Perennu, Didoninu sestru, ali se ona ubrzo ubila zbog Lavinijine ljubomore.


Poslije Enejine smrti, [[Venera (mitologija)|Venera]] ([[Afrodita]]) je zamolila [[Jupiter (mitologija)|Jupitera]] ([[Zeus]]a) da ga učini besmrtnim. Jupiter se složio te je riječni bog Numicije očistio od svih njegovih smrtnih dijelova, a Venera ga je premazala [[ambrozija|ambrozijom]] i [[nektar]]om, učinivši ga [[bog]]om. Eneja je bio prepoznat kao bog Indigo.
Poslije Enejine smrti, [[Venera (mitologija)|Venera]] ([[Afrodita]]) je zamolila [[Jupiter (mitologija)|Jupitera]] ([[Zeus]]a) da ga učini besmrtnim. Jupiter se složio te je riječni bog Numicije očistio od svih njegovih smrtnih dijelova, a Venera ga je premazala [[ambrozija|ambrozijom]] i [[nektar]]om, učinivši ga [[bog]]om. Eneja je bio prepoznat kao bog Indigo.


== Djela iste tematike ==
== Također pogledajte ==

* [[Homer]]: ''[[Ilijada]]''
* [[Homer]]: ''[[Ilijada]]''
* [[Vergilije]]: ''[[Eneida]]''
* [[Vergilije]]: ''[[Eneida]]''

* [[Henry Purcell]]: ''Didona i Eneja'', [[opera]]
* [[Henry Purcell]]: ''Didona i Eneja'', [[opera]]


== Vanjski linkovi ==
== Vanjski linkovi ==

{{Commons|Category:Aeneas|Eneja}}
{{Commons|Category:Aeneas|Eneja}}
* [https://web.archive.org/web/20011130094134/http://homepage.mac.com/cparada/GML/Aeneas.html Eneja u grčkoj mitologiji] {{Simboli jezika|en|Engleski}}


{{Grčka mitologija}}
* [http://homepage.mac.com/cparada/GML/Aeneas.html Eneja u grčkoj mitologiji] {{Simboli jezika|en|Engleski}}



{{Grčki junaci}}
<!-- interwiki -->


[[Kategorija:Grčki junaci]]
[[Kategorija:Grčki junaci]]

[[ar:أينياس]]
[[bg:Еней]]
[[ca:Enees]]
[[cs:Aineiás]]
[[cy:Aeneas]]
[[da:Æneas]]
[[de:Aeneas]]
[[el:Αινείας]]
[[en:Aeneas]]
[[eo:Eneo]]
[[es:Eneas]]
[[et:Aineias]]
[[eu:Eneas]]
[[fa:آینیاس]]
[[fi:Aineias]]
[[fr:Énée]]
[[fur:Enee]]
[[ga:Aeinéas]]
[[gl:Eneas]]
[[he:איניאס]]
[[hr:Eneja]]
[[hu:Aineiasz]]
[[id:Aineias]]
[[is:Eneas]]
[[it:Enea]]
[[ja:アイネイアース]]
[[ka:ენეასი]]
[[ko:아이네이아스]]
[[la:Aeneas]]
[[li:Aeneas]]
[[lt:Enėjas]]
[[mt:Enea]]
[[nl:Aeneas]]
[[nn:Aeneas]]
[[no:Aineias]]
[[pl:Eneasz (mitologia)]]
[[pt:Eneias]]
[[ro:Aeneas]]
[[ru:Эней]]
[[scn:Enea (iroi)]]
[[sh:Eneja]]
[[simple:Aeneas]]
[[sk:Aineias]]
[[sq:Enea]]
[[sr:Енеја]]
[[sv:Aeneas]]
[[th:อีเนียส]]
[[tl:Aineias]]
[[tr:Aeneas]]
[[uk:Еней]]
[[vi:Aeneas]]
[[yi:איניעס]]
[[zh:ほこり涅阿斯]]

Trenutna verzija na dan 16 oktobar 2019 u 00:06

Federico Barocci: Eneja bježi iz Troje, 1598.

Eneja (grč. Αινείας, Aineías) sin je princa Anhiza i božice Afrodite, trojanski je junak koji je imao zapaženu ulogu u Trojanskom ratu.

Mitologija[uredi | uredi izvor]

Bijeg iz Troje[uredi | uredi izvor]

Nakon pada Troje sa svojim sinom i ocem bježi iz gorućeg grada i tu počinje Vergilijev ep.

U Homerovoj Ilijadi bio je vođa trojanskih saveznika Dardanaca te Hektorov poručnik. Enejina majka Afrodita često mu je pomagala na bojnom polju, a također je bio i miljenik Afroditinog brata Apolona. Diomed ga je napao i skoro ubio, ali su ga spasili Afrodita i Apolon te ga zaveli oblakom i vratili u Pergam da bi se izliječio. Poslije mu pomaže i Posejdon kad je na njega nasrnuo Ahilej, premda je sam bio na strani Ahejaca. Nakon pada Troje, Eneja je bio jedan od rijetkih preživjelih Trojanaca te je s ostalima koji su preživljeli (tzv. eneidi) krenuo na put u Italiju. Eneja je na odlasku iz Troje dobio od Parisa trojanski mač, a proročanstvo starih proroka govorilo je da onaj koji ima trojanski mač ima sjajnu budućnost.

Pierre-Narcisse Guérin: Eneja govori Didoni o Troji, 1815.

Rimski nastavak mita[uredi | uredi izvor]

Giovanni Battista Tiepolo: Merkur i Eneja

Ovdje se mit nastavlja u rimskoj tradiciji. Tokom pet godina njegove plovidbe biva mu predskazano da će osnovati veliki grad (polis) državu - budući Rim. Nakon oluje koju je poslala Junona (Hera), Eneja i njegova družina dolaze u Kartagu. Eneja je imao kratku vezu s kartaškom kraljicom Elisom, također znanom i kao Didona, koja je predložila da se Trojanci odmore u njenoj zemlji i da njih dvoje vladaju. Bog Merkur (Hermes) bio je poslan od Jupitera (Zeusa) i Venere (Afrodita) da podsjeti Eneju na svrhu njegova putovanja. Eneja pristane, a kad je to Didona čula, naredila je da joj se napravi pogrebna lomača te je, stavši na nju, bacila kletvu kojom će Kartaga uvijek biti protiv Trojanaca. Zatim je počinila samoubistvo ubovši se u prsa.

Eneja je sa suputnicima nastavio putovati te su se zaustavili na Siciliji gdje je s njima nastavio i Ahemenid, jedan od članova Odisejeve posade kojeg su ostavili. Ubrzo potom, Eneja je zaratio protiv grada Falerija. Latin, kralj Latina, dočekao je Eneju i dopustio mu da preuredi njihov život u Laciju. Njegova kćerka Lavinija bila je obećana Turnusu, kralju Rutulija, ali je njenu ruku ipak dao Eneji, budući da je proročanstvo govorilo da će se zaručiti sa strancem. Turnus je objavio rat Eneji, pod uticajem Junone (Here), a u ratu je pobijedio Eneja, ali je Latin umro. Eneja je osnovao grad Lavinium, koji je nazvao po svojoj ženi. Poslije je u grad primio i Annu Perennu, Didoninu sestru, ali se ona ubrzo ubila zbog Lavinijine ljubomore.

Poslije Enejine smrti, Venera (Afrodita) je zamolila Jupitera (Zeusa) da ga učini besmrtnim. Jupiter se složio te je riječni bog Numicije očistio od svih njegovih smrtnih dijelova, a Venera ga je premazala ambrozijom i nektarom, učinivši ga bogom. Eneja je bio prepoznat kao bog Indigo.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]