(Translated by https://www.hiragana.jp/)
Sveti Ilija - Wikipedia Idi na sadržaj

Sveti Ilija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Kip sv. Ilije na brdu Karmelu

Sveti Ilija, odnosno Ilija prorok (heb. אֱלִיָּהוּ Ellijah = „moj Bog je Jahve“; grč. Ἠλίας; lat. Ilia) – oko 875. p.n.e. - ? 853. p.n.e. – prema drevnom predanju, porijeklom je iz Tišbe, po čemu se naziva i Tišbijcem. Na početku svoje misije živio je pustinjačkim životom, a zatim u Sareptu, gdje je, prema Prvoj knjizi kraljeva (17, 22), udovici koja ga je ugostila uskrsnuo sina jedinca.

Prorok Ilija je bio borac protiv idolopoklonstva i jedan od rijetkih starozavjetnih proroka kojega i Istočna i Zapadna crkva istovremeno slave kao svoga sveca. Staro vjerovanje ga uzima kao utemeljitelja reda karmelićana, koji su širili njegov kult i u svojim crkvama dugo razvijali velike ikonografske cikluse iz njegova života. Najučestaliji ikonografski prizor iz njegovog života je uzlaz na nebo u ognjenim kolima.[1]

Brojni pisani tragovi također ukazuju da je starozavjetni prorok Ilija veoma značajan u židovskom, kršćanskom i islamskom predanju. Djelovao je u Sjevernom kraljevstvu ili Kraljevstvu Izrael u IX. stoljeću p.n.e., za vladavine kraljeva Ahaba i Ahazje. Prema Svetom pismu bio je:

"Podignut u vihoru ognja, u kolima s plamenim konjima".

Osim u karmelićanskom redu, vjerovanje u Svetog Iliju je dosta rašireno i u slavenskim zemljama, gdje je poznatiji kao sveti Ilija Gromovnik. U slavenskim narodnom vjerovanjima, zapovijednik je gromovima i kiši.[2] Prema staroslavenskoj legendi, Ilija Gromovnik juri u zaprezi po oblacima čime stvara grmljavinu, a u bijesu i gromove. Istovremeno je i zaštitnik od gromova.

Bosanskohercegovački katolici slave Svetog Iliju kao zaštitnika Bosne i Hercegovine.[2][3] Korijeni tog vjerovanje potiču iz vremena kad je biskup fra Pavao Dragićević tražio od Svete Stolice da se slavi kao zaštitnik Bosanskog kraljevstva.[3] Sveta Stolica je prihvatila taj prijedlog, [26. augusta 1752. godine, prema nekim mišljenjima, osobito zato što Svetog Iliju također poštuju i muslimani i pravoslavci.[3][3] U Bosni i Hercegovini, svakog 2. augusta, muslimani ga obilježavaju kao Aliđun, a pravoslavci kao Ilindan.

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=27074.
  2. ^ a b Sv. Ilija prorok – zaštitnik Bosne i Hercegovine Arhivirano 23. 9. 2015. na Wayback Machine, bitno.net/sveci.net, 20. jula 2014.
  3. ^ a b c d Iko Skoko: Sveti Ilija - zaštitnik Bosne i Hercegovine, Večernji list, 21. jula 2012., preuzeto 27. septembra 2013.