(Translated by https://www.hiragana.jp/)
Tatra T4 - Wikipedia Idi na sadržaj

Tatra T4

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Tatra T4
Tramvaj Tatra T4 u Bukureštu
Opće informacije
ProizvođačČKD
Godina proizvodnje1968. – 1987.
Proizvedeni primijerci2.635
Tehnički podaci
Dužina14.000 mm
Širina2.200 mm
Visina3.063 mm
Težina16.000 kg
Najveća brzina65 km/h
Broj odjeljaka1
Broj vrata3
Pogon4×43 kW
Električna opremaTE 022 B
Širina kolosijeka1.000/1.067/1.435/1.450/1.458 mm
Kapacitet putnika
Mjesta za sjedenje20/26 (T4D)
Mjesta za stanje77/88 (T4D)
Portal Tramvajski promet

Tatra T4 je čehoslovački tramvaj proizveden od kasnih 1960-ih do druge polovine 1980-ih. Riječ je o najnovijem modelu kompanije ČKD Praha, koji je direktno baziran na američkom konceptu PCC.

Istorija

[uredi | uredi izvor]

ČKD Tatra je 1965. godine dobio monopol na proizvodnju tramvajskih vozila za njemačko tržište prema ugovoru koji su potpisale njemačka i čehoslovačka strana. Domaći proizvođač VEB Waggonbau Gotha zbog toga je otkazao proizvodnju tramvaja, a ČKD je morao za njega proizvesti ostatak tramvaja. Preuzeo je originalnu tehničku dokumentaciju prema kojoj je započeo proizvodnju dvoosovinskih tramvaja koji su već bili u proizvodnji, a koje je označio kao tip T2D i B2D (prikolica). Kao rezultat priprema za masovnu proizvodnju tramvaja, ČKD je definitivno preorijentirao proizvodnju samo na tramvaje. Tadašnja vlada odlučila se za razvoj novog tipa, čiji je koncept trebao odgovarati već proizvedenom tipu Tatra T3. T4 je razvijen na osnovu zahtjeva njemačkih operatera i probnih vožnji seta praških T3 tramvaja od tri tramvaja pozajmljenih Dresdenu. Radilo se o br. 6401, 6402 (isporučen u decembru 1964.) i 6405 (isporučen u januaru 1965.)[1], testovi su se odvijali od januara do aprila 1965. Tokom njih su se tramvaji dobro pokazali, ali su Njemci kritikovali širinu ovih tramvaja (2,5 m) i zahtijevao sužavanje i mogućnost rada sa prikolicom, za što T3 nije bio sposoban. Nakon povratka ovog trojca tramvaja u Prag, vođeni su uzastopni pregovori o projektu novog tipa T4.[2]

Radovi na izgradnji tipa T4 započeli su na prijelazu iz 1966. u 1967. Godine 1967. postepeno su završena dva prototipa T4, oba bez registarskih brojeva. Prikolica Tatra B4 razvijena je za prvo vozilo T4D. Krajem godine ovaj komplet je stigao u Dresden, gdje je tramvaj dobio broj 2000. Godine 1971. modificiran je u školski tramvaj br. 724 001-2, ponovo numerisan 1984. godine u br. 201 201-4. Godine 1997. predan je Muzeju tramvaja u Dresdenu, a na prijelazu milenijuma obnovljen je u prvobitno stanje sa br. 2000.

Drugi prototip tramvaja T4YU isporučen je u Beograd. Tamo je primio br. 111[3] i korišten je za probne vožnje s radnim uzorkom prikolice B4. Dvije godine kasnije, set je vraćen u Prag. U praškom transportnom preduzeću tramvaj T4YU nosio je br. 5500 i preuređen je u tramvaj za razgledanje, u kakvom je stanju i danas. Tramvaj nema zadnja vrata i ima raspored sjedišta 2+2, sa zadnjom polovinom sjedišta na podignutoj platformi. Iz razloga pojednostavljenja održavanja, originalna oprema zamijenjena je opremom TR 37 iz tramvaja T3.[4] Ovaj prototip se razlikuje od ostalih tramvaja T4 po upotrebi valovitog metala na bočnim stranama, što je tipično za zglobne tramvaje Tatra K2.

Konstrukcija

[uredi | uredi izvor]

Tramvaj izgleda vrlo slično tramvajima Tatra T3, glavna razlika je širina karoserije (2200 mm u odnosu na 2500 mm za tip T3). Tramvaji T4D (za DDR) i T4YU (za Zagreb) dodatno su modificirani za rad s prikolicom Tatra B4.

Tatra T4 je jednosmjerni četveroosovinski tramvaj sa otpornom električnom opremom. Dizajn T4 je izveden iz tipa T3, od kojeg je takođe usvojio niz strukturnih elemenata. U odnosu na T3 ima velike razlike uglavnom u opremi koja je imala povećanu snagu vučnih motora na 4×43 kW. Za isporuke u Rumuniju, gdje je napon u kolicima 750 V, bilo je potrebno ovu opremu modificirati za veći napon.[5] Pomoćni krugovi i raspored uređaja unutar tramvaja također su pretrpjeli modifikacije.

U unutrašnjosti je T4 opremljen kao i T3 sa laminiranim sjedištima u kombinaciji boja siva + crvena prema T3, odnosno žuta + crvena (YU verzija) prema K2. U verziji T4YU, vozačeva blagajna je postavljena pored trećih vrata.

Nabave tramvaja

[uredi | uredi izvor]
Država Grad Tip Godine proizvodnje Količina tramvaja Garažni brojevi Promjene
Estonija Tallinn T4SU 1973.–1979. 60 250–309
Hrvatska Zagreb T4YU 1976.–1983. 95 401–494 broj 405 zauzet dva puta
Latvija Riga T4SU 1976.–1979. 15 201–215
Njemačka Dresden T4D 1967.–1984. 572 pogledaj dole
Halle (Saale) T4D 1968.–1986. 323 901–1223
Leipzig T4D 1968.–1986. 597 1601–2197
Magdeburg T4D 1968.–1986. 274 1001–1274
Rumunija Arad T4R 1974.–1981. 100 80–179
Brăila T4R 1978. 10 19–28 prvobitno namijenjeni za Galați
Bukurešt T4R 1973.–1975. 131 3301–3431
Galați T4R 1978. 10 61–70
Iași T4R 1978.–1981. 70 201–270
Rusija Kalinjingrad T4SU 1971.–1979. 223 101–323
Srbija Beograd T4YU 1967.–1972. 22 1–20, 111, 112
Ukrajina Lavov T4SU 1972.–1979. 73 801–873
Vinica T4SU 1971.–1979. 42 106–147
Žitomir T4SU 1977.–1979. 18

Brojevi tramvaja u Dresdenu: 2000 (prototip), 1909 – 1999, 1908 – 1855, 222 101 – 222 138, 222 161 – 222 178, 222 201 – 222 250, 222 301 – 222 353, 222 361 – 222 364, 222 401 – 222 468, 222 471 – 222 484, 222 501 – 222 559, 222 601 – 222 648, 222 701 – 222 720, 222 801 – 222 844 a 222 861 – 222 870.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Celutka, Jaroslav (2006). "Tramvajové vlečné vozy Tatra". Svět železnic (jezik: češki). VI (1).
  2. ^ Mara, Robert (2001). 40 let tramvají Tatra T3, 1960-2000 (jezik: češki). K-Report Pavel Malkus. str. 40, 49. ISBN 80-903012-0-7.
  3. ^ railasia (27. 9. 1968), Once upon a time - Yugoslavia (Serbia) - Beograd / Belgrade / Belgrado, pristupljeno 4. 4. 2024
  4. ^ "Vyhlídkový vůz T4 ev.č.5500". www.prazsketramvaje.cz. Pristupljeno 4. 4. 2024.
  5. ^ Mara, str. 40