Sečuan

Sečuan ; 四川しせん省しょう; Sìchuān
	; Položaj Sečuana u Kini
Kineske pokrajine
Vrsta uprave	Pokrajina
Sjedište	Chengdu
• najveći grad	Chengdu
• Partijski sekretar	Wang Dongming
• Guverner	Wei Hong
Površina	485.000 km²; (na 5. mjestu)
	Stanovništvo
• ukupno (2010.)	80.418.200; (na 4. mjestu)
• gustoća	165 st./km²; (na 22. mjestu)
Službeni jezici i dijalekti	sečuanski mandarinski
HDI (2008.)	0,763 (24.)
Etničke grupe	Han Kinezi (95 %); Yi (2,6 %); Tibetanci (1,5 %); Qiang (0,4 %)
Prefekture	21
Županije	181
Gradovi	5011
ISO 3166-2	CN-51
Web stranica	www.sichuan.gov.cn
	; Politička podjela Sečuana

Sečuan (kineski: 四川しせん, pinyin: Sìchuān), na zapadu poznat i kao Szechwan ili Szechuan, je pokrajina na jugozapadu Kine, čiji je glavni grad Chengdu. Sìchuān doslovno znači „četiri rijeke”, što je bio naziv za ovu pokrajinu još od vremena dinastije Sung.^[1]

Zemljopis

Pandino jezero (熊くま猫ねこ海うみ, Xióngmāo Hǎi) u Jiuzhaigou

Sečuan ima površinu od 485.000 km² i 87.250.000 stanovnika (po podatcima iz 2010.). Pokrajina leži istočno od Tibetanskog platoa, u gornjem toku rijeke Jangce. Središte mu je Sečuanski bazen, plodna dolina (nadmorske visine od 700 m na sjeveru do 300 m na jugu) okružena planinama među kojima dominira zapadno gorje Daxue Shan (大雪山たいせつざん Daxue Shān), sa 7556 m visokim vrhom Gongga Shan (tibetanski Minya Konka). Na sjeveru je gorje Qinling (秦はた岭山 / 秦山じんざん) s vrhovima preko 4000 m, dok jug i jugoistok zatvara gorje Dalou (大だい娄山 / 大だい娄山) s vrhovima oko 2000 m visine. Ostale značajne planine su Erlang Shan Erlang Shan (二郎じろう山さん; 3437 m), Emei Shan (峨眉山がびさん; 3099 m) i Siguniang Shan (四よん姑娘くーにゃん山やま; 6254 m).

Rijeka Jangce je najveća i najduža u Sečuanu, gdje ima četiri pritoke po kojima je Sečuan dobio ime: Min Jiang (岷江), Tuo Jiang (沱江), Jialing Jiang (嘉よしみ陵りょう江え) i Wu Jiang (乌江).

Kako se Sečuan nalazi na srazu indijske i euroazijske tektonske ploče, ovdje se događaju česti potresi. Glavni grad pokrajine je Chengdu, a susjedne kineske pokrajine su: Tibet, Qinghai, Gansu, Shaanxi, Chongqing, Guizhou i Yunnan.

Prirodoslovne odlike

Kalcitne terase Huanglonga

Veliki Buda u Leshanu

Emei Shan

Raznovrsna geomorfologija i klima stvorile su uvjete za rast bogatog biljnog svijeta. Pokrajina Sečuan ima više od 7,46 milijuna hektara šuma. Jedna petina takozvanih „živih fosila“ Kine žive u Sečuanu kao endemske vrste. Velika panda, nacionalni simbol Kine, potječe upravo s planinskih predjela Sečuana. Najpoznatije zaštićeno prirodno područje je rezervat prirode Wolong.

Povijest

Od dinastije Shang postojala su u Sečuanu naselja (poput arheološkog nalazišta Sanxingdui, 三星みつぼし堆うずたか) koja od 9. stoljeća prije Krista čine kraljevstva Shu (蜀しょく) i Ba (巴ともえ), a koja su 316. godine prije Krista pripojena Kineskom Carstvu dinastije Qin. Arheološko za Kraljevstvo Shu u selu Sanxingdui (三星みつぼし堆うずたか). U 3. stoljeće prije Krista, uspostavom sustava za navodnjavanje u Dujiangyanu nastao je važan temelj za poljoprivredno bogatstvo pokrajine.

Nestankom središnje vlasti kineskih dinastija, stanovnici Sečuana su uvijek bili među prvima koji su koristiti kaos kako bi uspostavili samostalno kraljevstvo. Tako je Gongsun Shu proglasio Kraljevstvo Shu tijekom ustanka Crvene obrve (Chimei) 24. god. Njegova vladavina trajala je do 36. god. kad ju je uništio Car Guangwu od Hana. Ustanak Žutih turbana označio je kraj dinastije Han i Zhang Lu (张鲁 / 张鲁) je od 186. – 216. god. u Sečuanu i Shaanxiju osnovao južnu taoističku teokraciju utemeljenu na učenjima njegovog djeda Zhanga Daolinga (张道陵りょう / 张道陵りょう). Raspadom carstva Han Liu Bei (刘备 / 刘备) je 221. god. osnovao Shu Han (蜀しょく汉 / 蜀しょく汉), jedno od Tri kraljevstva, po kojima je nazvano sljedeće razdoblje.

U ranim 1930-im sjeverni dio Sečuana su kontrolirali komunisti. God. 1935. dugi marš je vodio kroz Sečuan, a juriš na most Luding je bila jedna od najsmjelijih akcija. God. 1936. Sečuan je iskusio ekstremne suše nakon kojih su uslijedile godine gladi.

Nakon što su Wuhan osvojili Japanci, Kuomintang pod Čang Kai-šekom je preselio svoje sjedište u Chongqing 1938. god. Godine 1949., osnovan je Jugozapadni ured pod vodstvom Deng Šaopinga, rođenim Sečuancom, za konsolidaciju vladavine KPK-a u ovoj regiji nakon proglašenja Narodne Republike Kine. U prosincu 1949. god. komunisti su osvojili Chongqing, zajedno s ostatkom kopnenih područja Kuomintanga.

God. 1975., tajnik stranke u Sečuanu, Zhao Ziyang, vodio je prve tržišne reforme u poljoprivredi.

Potres u Sečuanu 2008. godine, u 14:28:04 po lokalnom vremenu, imao je jačinu od 7,9, a epicentar je bio 90 km zapadno-sjeverozapadno od Chengdua. Potres je prouzrokovao smrt 16.200 ljudi, s tim da je samo u Chongqingu 5 učenika poginulo, a 20 ih je zakopano u ruševinamna, dok je više od 100 povrijeđeno kada se urušila jedna osnovna škola.^[2]

Znamenitosti

Slap na planini Qingcheng Shan

Pogled s rijeke Jingidang na most Anshun i gradske zgrade Chengdua

Grad Kangding u Sečuanu

Sečuan ima najviše UNESCO-ovih svjetskih baština od bilo koje druge kineske pokrajine:

Jiuzhaigou (九きゅう寨溝, tibetanski: Zitsa Degu; što znači "Dolina devet sela") je nacionalni park smješten u istoimenoj županiji autonomne prefekture Ngawa, na sjeveru Sečuana. Jiuzhaigou je najpoznatiji po svojim višekatnim slapovima i šarenim jezerima zbog čega je u V. kategoriji zaštite u sustavu IUCN-a, ali i upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji od 1992. godine.^[3]
Rezervati velike pande u Sečuanu (kineski: 四川大熊貓棲息地, pinyin: Sìchuān Dàxióngmāo Qīxīdì) su skupina sedam rezervata prirode i devet parkova prirode na 9245 km² planina Qionglai i Jiajin, u kojima živi i razmnožava se više od 30% svjetske populacije jako ugroženih velikih pandi.
Huanglong (黃き龍りゅう, što znači „Žuti zmaj”) u županiji Songpan, krajolik koji se proteže južnim dijelom gorja Minshan, kuda rijeka Fujiang prolazi kroz klanac Danyun, 150 km sjeverozapadno od glavnog grada pokrajine, Chengdua. Ovo slikovito područje je najpoznatije po šarenim bazenima Huanglonggoua („Jaruga žutog zmaja”) koji su nastali naslagama kalcita, ali i po raznolikom šumskom ekosustavu, sniježnim vrhovima, kao što je Xuebaoding („Sniježni planinski vrh”) koji je najistočniji sniježni vrh u Kini; te slapovima i termalnim izvorima.^[4]
Emei Shan (峨嵋山さん, što znači „Uzvišeno čelo”) je planina u južnom dijelu Sečuana koja se uzdiže 2.800 m iznad zapadnog kraja Sečuanske kotline. Sa svojih 3.099 metara visine, planina Emei je najviša od četiri budističke svete planine Kine^[5]
Veliki Buda u Leshanu (乐山大佛だいぶつ / 乐山大佛だいぶつ) je isklesan od 719. – 803. god. na liticama rijeke Min. Isklesana tijekom vladavine dinastije Tang (618. – 907.), ona je sa svojih 71 metara visine, najveća pred-moderna skulptura na svijetu.
Planina Qingcheng (青あお城山しろやま, Qīngchéng Shān) je planina kod grada Dujiangyana koja je jedno od najstvetijih mjesta taoizma u Kini, i jedna od Svetih planina Kine. Prema kineskoj mitologiji, Žuti Car (Huangdi) je ovdje naukovao, zajedno s Ningom Fengzhijem. Zbog toga je širom planine izgrađeno mnogo taoističkih hramova. Planina Qincheng je, zajedno s Dujiangyan sustavom za navodnjavanje, upisana na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji, 2000. godine^[6] kao "mjesta gdje je taoizam nastao, a što se slavi u njegovim brojnim hramovima".

Upravna podjela

Sečuan je podijeljen na 18 gradskih prefektura i tri autonomne prefekture:

#	Naziv	Upravno sjedište	Kinesko pismo Pinyin	Stanovništvo (2010.)

— Podpokrajinski grad —
9.	Chengdu	Qingyang (distrikt)	成なり都市とし Chéngdū Shì	14.047.625
— Gradske prefekture —
3.	Mianyang	Fucheng (distrikt)	绵阳市し Miányáng Shì	4.613.862
4.	Guangyuan	Lizhou (distrikt)	广元市し Gǔangyúan Shì	2.484.125
5.	Nanchong	Shunqing (distrikt)	南みなみ充たかし市し Nánchōng Shì	6.278.622
6.	Bazhong	Bazhou (distrikt)	巴ともえ中市なかいち Bāzhōng Shì	3.283.771
7.	Dazhou	Tongchuan (distrikt)	达州市し Dázhōu Shì	5.468.092
8.	Ya'an	Yucheng (distrikt)	雅まさ安やすし市し Yǎ'ān Shì	1.507.264
10.	Deyang	Jingyang (distrikt)	德とく阳市 Déyáng Shì	3.615.759
11.	Suining	Chuanshan (distrikt)	遂とげ宁市 Sùiníng Shì	3.252.551
12.	Guang'an	Guang'an (distrikt)	广安市し Guǎng'ān Shì	3.205.476
13.	Meishan	Dongpo (distrikt)	眉山びざん市し Méishān Shì	2.950.548
14.	Ziyang	Yanjiang (distrikt)	资阳市し Zīyáng Shì	3.665.064
15.	Leshan	Shizhong (distrikt)	乐山市し Lèshān Shì	3.235.756
16.	Neijiang	Shizhong (distrikt)	内うち江え市し Nèijiāng Shì	3.702.847
17.	Zigong	Ziliujing (distrikt)	自じ贡市 Zìgòng Shì	2.678.898
18.	Yibin	Cuiping (distrikt)	宜むべ宾市 Yíbīn Shì	4.472.001
19.	Luzhou	Jiangyang (distrikt)	泸州市し Lúzhōu Shì	4.218.426
21.	Panzhihua	Dongqu (distrikt)	攀よじ枝えだ花はな市し Pānzhīhūa Shì	1.214.121
— Autonomne prefekture —
1.	Garzê (za Tibetance)	Kangding	甘あま孜つとむ藏ぞう族ぞく自治じち州しゅう Gānzī Zàngzú Zìzhìzhōu	1.091.872
2.	Ngawa (za Tibetance i Qiange)	Barkam	阿おもね坝藏族ぞく羌族自治じち州しゅう Ābà Zàngzú Qiāngzú Zìzhìzhōu	898.713
20.	Liangshan (za narod Yi)	Xichang	凉山彝つね族ぞく自治じち州しゅう Liángshān Yízú Zìzhìzhōu	4.532.809

Gospodarstvo

Sečuan je tijekom kineske povijesti bio poznat kao „pokrajina obilja“. Proizvodnja pšenice i riže u Sečuanu je i danas vodeća u Kini. Uzgajaju se još i krumpir, breskve, šećerna trska i agrumi. Prema podatcima iz 1999. god. Sečuan je prvi u Kini po proizvodnji svinjskog mesa, a drugi po proizvodnji svilenih čahura. Od ruda, najvažnije su: željezo, vanadij, titanij, litij i kobalt.

Izvori

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Sečuan

↑ Podrijetlo imena kineskih pokrajina Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. travnja 2016. (Wayback Machine) (kin.) Preuzeto 25. srpnja 2013.
↑ [1] Arhivirana inačica izvorne stranice od 29. kolovoza 2008. (Wayback Machine) (kin.) Preuzeto 25. srpnja 2013.
↑ Slikovito i povijesno područje doline Jiuzhaigou na UNESCO-ovim službenim stranicama (engl.) Preuzeto 25. srpnja 2013.
↑ Slikovito i povijesno područje uanglonga na UNESCO-ovim službenim stranicama (engl.) Preuzeto 7. rujna 2011.
↑ Holly Hayes, Emei Shan, Sacred Destinations 2009. (engl.) Preuzeto 25. srpnja 2013.
↑ Planina Qingcheng i Dujiangyan sustav za navodnjavanje na UNESCO-ovim službenim stranicama (engl.) Preuzeto 1. rujna 2011.

Poveznice

Potres u Sečuanu 2008.

Vanjske poveznice

Službene stranice pokrajine Sečuan Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. listopada 2012. (Wayback Machine) (kin.)
Velika karta Sečuana Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. studenoga 2003. (Wayback Machine)
Li Bai Museum Arhivirana inačica izvorne stranice od 17. veljače 2012. (Wayback Machine), Zhongba (engl.)

[1] Podrijetlo imena kineskih pokrajina Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. travnja 2016. (Wayback Machine) (kin.) Preuzeto 25. srpnja 2013.

[2] [1] Arhivirana inačica izvorne stranice od 29. kolovoza 2008. (Wayback Machine) (kin.) Preuzeto 25. srpnja 2013.

[3] Slikovito i povijesno područje doline Jiuzhaigou na UNESCO-ovim službenim stranicama (engl.) Preuzeto 25. srpnja 2013.

[4] Slikovito i povijesno područje uanglonga na UNESCO-ovim službenim stranicama (engl.) Preuzeto 7. rujna 2011.

[5] Holly Hayes, Emei Shan, Sacred Destinations 2009. (engl.) Preuzeto 25. srpnja 2013.

[6] Planina Qingcheng i Dujiangyan sustav za navodnjavanje na UNESCO-ovim službenim stranicama (engl.) Preuzeto 1. rujna 2011.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

Sečuan 四川しせん省しょう Sìchuān
Položaj Sečuana u Kini
Kineske pokrajine
Vrsta uprave	Pokrajina
Sjedište	Chengdu
• najveći grad	Chengdu

• Partijski sekretar	Wang Dongming
• Guverner	Wei Hong

Površina	485.000 km² (na 5. mjestu)

Stanovništvo
• ukupno (2010.)	80.418.200 (na 4. mjestu)
• gustoća	165 st./km² (na 22. mjestu)

Službeni jezici i dijalekti	sečuanski mandarinski

HDI (2008.)	0,763 (24.)

Etničke grupe	Han Kinezi (95 %) Yi (2,6 %) Tibetanci (1,5 %) Qiang (0,4 %)

Prefekture	21
Županije	181
Gradovi	5011

ISO 3166-2	`CN-51`

Web stranica	www.sichuan.gov.cn

Politička podjela Sečuana