Ugljikovodici: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
mNema sažetka uređivanja
 
(Nije prikazano 6 međuinačica 6 suradnika)
Redak 4: Redak 4:
[[Datoteka:Kalottenmodell Benzol.png|mini|[[Benzen]] - predstavnik [[aren]]a]]
[[Datoteka:Kalottenmodell Benzol.png|mini|[[Benzen]] - predstavnik [[aren]]a]]


'''Ugljikovodici''' su [[organska kemija|organski kemijski]] spojevi [[ugljik]]a i [[vodik]]a. Sastoje se od "kostura" [[atom]]a ugljika na koje su vezani atomi vodika (i drugih [[kemijski elementi|elemenata]]).
'''Ugljikovodici''' su najjednostavniji [[organska kemija|organski kemijski]] spojevi koji u svojim molekulama sadrže samo atome [[ugljik]]a i atome [[vodik]]a. Sastoje se od "kostura" [[atom]]a ugljika na koje su vezani atomi vodika (i drugih [[kemijski elementi|elemenata]]).

[[Nafta]] i [[Prirodni plin|zemni plin]] tvari su koje u svojem najvećem dijelu sadržavaju ugljikovodike.


== Podjela ==
== Podjela ==


Ugljikovodici se dijele prema obliku ugljikovog "kostura", dalje uglavnom po zasićenosti.
Bexici vole da se sexsici zato oni vole kiticu slanu, i dobice bananu po formuli:


* '''aciklički (alifatski)''' - atomi ugljika čine lančaste [[molekule]].
* '''aciklički (alifatski)''' - atomi ugljika čine lančaste [[molekule]]. Taj lanac može biti i razgranat.
** '''zasićeni - [[alkani]]''' - atomi ugljika su vezani samo jednostrukom [[kovalentna veza|kovalentnom vezom]].
** '''zasićeni'''
*** '''[[alkani]]''' (C<sub>n</sub>H<sub>2n+2</sub>) - atomi ugljika su vezani samo jednostrukom [[kovalentna veza|kovalentnom vezom]].
** '''nezasićeni'''
** '''nezasićeni'''
*** ''[[alkeni]]'' - osim jednostruke, između atoma ugljika postoji i dvostruka kovalentna veza.
*** ''[[alkeni]]'' (C<sub>n</sub>H<sub>2n</sub>) - između barem dva atoma ugljika postoji dvostruka kovalentna veza.
*** ''[[alkini]]'' - osim jednostruke, između atoma ugljika postoji i trostruka kovalentna veza.
*** ''[[alkini]]'' (C<sub>n</sub>H<sub>2n-2</sub>) - između barem dva atoma ugljika postoji trostruka kovalentna veza.
* '''ciklički''' - atomi ugljika čine prstenaste molekule.
* '''ciklički''' - atomi ugljika čine prstenaste molekule.
** '''karbociklički''' - prsten je građen samo od atoma ugljika.
** '''karbociklički''' - prsten je građen samo od atoma ugljika.
*** ''zasićeni - [[cikloalkani]]'' - atomi ugljika su vezani samo jednostrukom kovalentnom vezom.
*** ''zasićeni''
**** ''[[cikloalkani]]'' - atomi ugljika su vezani samo jednostrukom kovalentnom vezom.
*** ''nezasićeni''
*** ''nezasićeni''
**** ''[[cikloalkeni]]'' - osim jednostruke, između atoma ugljika postoji i dvostruka kovalentna veza.
**** ''[[cikloalkeni]]'' - osim jednostruke, između atoma ugljika postoji i dvostruka kovalentna veza.
**** ''[[cikloalkeni|cikloalkini]]'' - osim jednostruke, između atoma ugljika postoji i trostruka kovalentna veza.
**** ''[[cikloalkeni|cikloalkini]]'' - osim jednostruke, između atoma ugljika postoji i trostruka kovalentna veza.
*** ''aromatski - [[areni]]'' - u prstenu su jednostruka i dvostruka kovalentna veza poredane naizmjenično.
*** ''aromatski''
**** ''[[areni]]'' - u prstenu su jednostruka i dvostruka kovalentna veza poredane naizmjenično.
** '''heterociklički''' - u prstenu postoje i drugi atomi (koji se nazivaju heteroatomima) osim atoma ugljika (npr. atom [[kisik]]a, [[dušik]]a, [[sumpor]]a...).
** '''heterociklički''' - u prstenu postoje i drugi atomi (koji se nazivaju heteroatomima) osim atoma ugljika (npr. atom [[kisik]]a, [[dušik]]a, [[sumpor]]a...).


Redak 46: Redak 51:


== Reakcije ugljikovodika ==
== Reakcije ugljikovodika ==

=== Alkani ===
Alkani nisu izrazito reaktivni spojevi jer nemaju izrazito reaktivnih funkcionalnih skupina (u alkana je relativno stabilan vodik).

Najčešće reakcija alkana je oksidacija odnosno [[gorenje]]. Svrha joj je dobivanje toplinske [[Energija|energije]] koja se oslobađa pri gorenju.

Druga reakcija koje je moguća u alkana je supstitucija.
*[[Supstitucija (kemija)|Supstitucija]] - reakcije supstitucije ili zamjene su reakcije zasićenih i aromatskih ugljikovodika pri čemu se atom vodika iz molekule zamjenjuje atomom drugog elementa ili drugom skupinom, pri veoma jakoj svjetlosti.
*[[Supstitucija (kemija)|Supstitucija]] - reakcije supstitucije ili zamjene su reakcije zasićenih i aromatskih ugljikovodika pri čemu se atom vodika iz molekule zamjenjuje atomom drugog elementa ili drugom skupinom, pri veoma jakoj svjetlosti.
{| class="wikitable"
{| class="wikitable"
Redak 55: Redak 67:
|}
|}


=== Alkeni i alikini ===
*[[Adicija| Adicija]] ([[latinski|lat.]] ''additio'' - dodavanje, pribrajanje). U matematici znači pribrajanje. U organskoj kemiji, vezivanje vodikovih atoma, atoma drugih elemenata ili radikala, te odvajanje na dvostruke ili trostruke veze nezasićenih [[Organski spojevi|organskih spojeva]].
Tipične reakcije alkena i alkina su reakcije adicije, ali i oksidacije dok su komercijalno najvažnije reakcije [[Polimerizacija|polimerizacije]].

Postoji više vrsta adicije kao što su : adicija vodika - hidrogeniranje, adicija vode - hidratiranje, adicija halogena - [[halogeniranje]], adicija halogenvodika - hidrogenhalogeniranje.
*[[ Adicija]] ([[latinski|lat.]] ''additio'' - dodavanje, pribrajanje). U organskoj kemiji, vezivanje vodikovih atoma, atoma drugih elemenata ili radikala, te odvajanje na dvostruke ili trostruke veze nezasićenih [[Organski spojevi|organskih spojeva]].
{| class="wikitable"
{| class="wikitable"
|- align="center"
|- align="center"
Redak 67: Redak 83:
{{Ugljikovodici}}
{{Ugljikovodici}}
{{Mrva-kem}}
{{Mrva-kem}}

== Vanjske poveznice ==
* {{HTE|ugljikovodici|Ugljikovodici}}


[[Kategorija:Ugljikovodici| ]]
[[Kategorija:Ugljikovodici| ]]

Posljednja izmjena od 23. svibnja 2023. u 23:16

Metan - predstavnik alkana
Eten - predstavnik alkena
Etin - predstavnik alkina
Benzen - predstavnik arena

Ugljikovodici su najjednostavniji organski kemijski spojevi koji u svojim molekulama sadrže samo atome ugljika i atome vodika. Sastoje se od "kostura" atoma ugljika na koje su vezani atomi vodika (i drugih elemenata).

Nafta i zemni plin tvari su koje u svojem najvećem dijelu sadržavaju ugljikovodike.

Podjela[uredi | uredi kôd]

Ugljikovodici se dijele prema obliku ugljikovog "kostura", dalje uglavnom po zasićenosti.

  • aciklički (alifatski) - atomi ugljika čine lančaste molekule. Taj lanac može biti i razgranat.
    • zasićeni
    • nezasićeni
      • alkeni (CnH2n) - između barem dva atoma ugljika postoji dvostruka kovalentna veza.
      • alkini (CnH2n-2) - između barem dva atoma ugljika postoji trostruka kovalentna veza.
  • ciklički - atomi ugljika čine prstenaste molekule.
    • karbociklički - prsten je građen samo od atoma ugljika.
      • zasićeni
        • cikloalkani - atomi ugljika su vezani samo jednostrukom kovalentnom vezom.
      • nezasićeni
        • cikloalkeni - osim jednostruke, između atoma ugljika postoji i dvostruka kovalentna veza.
        • cikloalkini - osim jednostruke, između atoma ugljika postoji i trostruka kovalentna veza.
      • aromatski
        • areni - u prstenu su jednostruka i dvostruka kovalentna veza poredane naizmjenično.
    • heterociklički - u prstenu postoje i drugi atomi (koji se nazivaju heteroatomima) osim atoma ugljika (npr. atom kisika, dušika, sumpora...).

Aromatski ugljikovodici[uredi | uredi kôd]

Aromatski ugljikovodici (naziv dolazi od grčkog aroma (miris)).

U 19.st. Friedrich August Kekule von Stradonitz otkriva strukturu benzena. Navodno je njegovu strukturu sanjao. Benzen je kancerogen, ali se nalazi u veoma mnogo spojeva. Čak i poznati lijek Aspirin u sebi sadrži benzensku jezgru. Molekulska formula benzena je C6H6, a izvori su katran kamenog ugljena, nafta.

        H
        |
        C
       / \
    H-C   C-H
      |   |
    H-C   C-H
       \ /
        C
        |
        H

Poznatiji aromatski ugljikovodici: antracen i naftalen.

Reakcije ugljikovodika[uredi | uredi kôd]

Alkani[uredi | uredi kôd]

Alkani nisu izrazito reaktivni spojevi jer nemaju izrazito reaktivnih funkcionalnih skupina (u alkana je relativno stabilan vodik).

Najčešće reakcija alkana je oksidacija odnosno gorenje. Svrha joj je dobivanje toplinske energije koja se oslobađa pri gorenju.

Druga reakcija koje je moguća u alkana je supstitucija.

  • Supstitucija - reakcije supstitucije ili zamjene su reakcije zasićenih i aromatskih ugljikovodika pri čemu se atom vodika iz molekule zamjenjuje atomom drugog elementa ili drugom skupinom, pri veoma jakoj svjetlosti.

Reakcija supstitucije smjese klora i metana

reakcija supstitucije smjese klora i metana

Alkeni i alikini[uredi | uredi kôd]

Tipične reakcije alkena i alkina su reakcije adicije, ali i oksidacije dok su komercijalno najvažnije reakcije polimerizacije.

Postoji više vrsta adicije kao što su : adicija vodika - hidrogeniranje, adicija vode - hidratiranje, adicija halogena - halogeniranje, adicija halogenvodika - hidrogenhalogeniranje.

  • Adicija (lat. additio - dodavanje, pribrajanje). U organskoj kemiji, vezivanje vodikovih atoma, atoma drugih elemenata ili radikala, te odvajanje na dvostruke ili trostruke veze nezasićenih organskih spojeva.

reakcija adicije klora na eten
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Ugljikovodici
U G LJ I K O V O D I C I
aciklički ciklički
ZASIĆENI NEZASIĆENI KARBOCIKLIČKI HETEROCIKLIČKI
alkani alkeni
alkini
zasićeni nezasićeni aromatski
cikloalkani cikloalkeni areni
Nedovršeni članak Ugljikovodici koji govori o kemiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.


Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

  • Ugljikovodici Hrvatska tehnička enciklopedija, portal hrvatske tehničke baštine. LZMK