Sjevernogermanski jezici
Skandinavski jezici:
██ Danski
██ Norveški
██ Švedski
Otočni jezici:██ Islandski i Ferojski
Sjevernogermanski jezici jedna su od tri osnovne skupine germanskih jezika koji se govore na području Skandinavije i nekim otocima u sjevernom Atlantiku. Razvili su se iz staronordijskog jezika.
Tradicionalna razredba podrazumjeva dvije skupine sjevernogermanskih jezika podijeljene prema genetskoj srodnosti:[1]
Alternativna podjela tih pet jezika prema povijesnom razvoju, nastala u suvremenije doba, dijeli ih na sljedeće skupine:[2]
- otočni jezici:
- islandski
- ferojski
- skandinavski jezici:
- južnoskandinavski: a) danski (dijalekti danskoga)
- sjevernoskandinavski: a) norveški (dijalekti norveškoga), b) švedski (dijalekti švedskoga)
- otočni jezici:
U toj podjeli, islandska, ferojska i skandinavska skupina smatraju se trima zasebnim dijalekatskim kontinuumima. Danski pak tvori zasebnu skupinu unutar skandinavskog kontinuuma zbog izrazite jezične inovativnosti kroz 20. stoljeće kojom se znatno odvojio od norveškog i švedskog.[3]
Mjerenje stupnja međusobne razumljivosti između mlađih govornika (ispod 25 godina starosti) standardnih skandinavskih jezika koje je proveo Nordijski fond kulture i Nordijsko vijeće ministara pokazuje da postoje znatne poteškoće u međusobnoj razumljivosti. Međusobna razumljivost tih jezika tako niti u jednoj kombinaciji ne doseže 75 %.[4] Prema kriteriju međusobne razumljivosti je tako moguće zaključiti da se ne radi o jedinstvenom, zajedničkom jeziku tih skandinavskih zemalja, za što bi postotak prema nekim jezikoslovcima trebao biti viši.[5]
- ↑ Gooskens 2020., str. 763.
- ↑ Gooskens 2020., str. 763–764.
- ↑ Gooskens 2020., str. 762–764.
- ↑ Kordić, Snježana. 2024. Ideology Against Language. Nomachi, Motoki; Kamusella, Tomasz (ur.). Languages and Nationalism Instead of Empires (engleski). Routledge. London. str. 168–169. doi:10.4324/9781003034025-11. ISBN 978-0-367-47191-0. OCLC 1390118985. (COBISS.SR). (COBISS.SI). Inačica izvorne stranice arhivirana 9. ožujka 2024. Pristupljeno 9. veljače 2024..
Research conducted by the Nordic Culture Fund (Nordiska kulturfonden) and the Nordic Council of Ministers (Nordiska ministerrådet) from 2002 to 2005 with native speakers of Danish, Norwegian and Swedish under the age of twenty-five showed that Copenhagen’s youth understand only 36 percent of spoken Swedish and 41 percent of spoken Norwegian; Oslo’s youth understand 71 percent of spoken Swedish and 65 percent of spoken Danish; Stockholm’s youth understand 55 percent of spoken Norwegian and 34 percent of spoken Danish [...] Since the South Slavic language situation is sometimes compared to the Scandinavian one, it should be noted that the mutual intelligibility between the standard varieties spoken in Bosnia-Herzegovina, Croatia, Montenegro and Serbia is at the highest level, meaning that it is significantly higher than between spoken standard Danish, Norwegian and Swedish.
CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link) - ↑ Casad, Eugene H. 1974. Dialect intelligibility testing. Summer Institute of Linguistics of the University of Oklahoma, br. 38 (engleski). Benjamin F. Elson. Normanma. str. 84. ISBN 0-88312-040-2
- Gooskens, Charlotte. 2020. The North Germanic Dialect Continuum. The Cambridge Handbook of Germanic Linguistics. Cambridge University Press. str. 761–782.
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||