1896 – razlika između verzija
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
(Nije prikazano 29 međuverzija 4 korisnika) | |||
Red 3: | Red 3: | ||
Godina '''1896''' ('''[[Rimski brojevi|MDCCCXCVI]]''') bila je [[prijestupna godina koja počinje u srijedu]] po gregorijanskom, odn. [[prijestupna godina koja počinje u ponedjeljak]] po 12 dana zaostajućem [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]] (linkovi pokazuju godišnje kalendare). |
Godina '''1896''' ('''[[Rimski brojevi|MDCCCXCVI]]''') bila je [[prijestupna godina koja počinje u srijedu]] po gregorijanskom, odn. [[prijestupna godina koja počinje u ponedjeljak]] po 12 dana zaostajućem [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]] (linkovi pokazuju godišnje kalendare). |
||
__NOTOC__ |
__NOTOC__ |
||
== Događaji == |
== Događaji == |
||
=== Januar/Siječanj === |
=== Januar/Siječanj === |
||
* [[2. 1.]] - Kraj neuspelog [[Jamesonov upad|Jamesonovog upada]] u [[Buri|bursku]] Republiku Transvaal. |
* [[2. 1.]] - Kraj neuspelog [[Jamesonov upad|Jamesonovog upada]] u [[Buri|bursku]] [[Južnoafrička Republika (Transvaal)|Južnoafričku Republiku (Transvaal)]]. |
||
* [[3. 1.]] - [[Krugerov telegram]]: nemački car [[Wilhelm II]] šalje telegram sa čestitkom predsedniku Transvaala Krugeru, što raspaljuje javnost u Britaniji. |
* [[3. 1.]] - [[Krugerov telegram]]: nemački car [[Wilhelm II]] šalje telegram sa čestitkom predsedniku Transvaala [[Paul Kruger|Krugeru]], što raspaljuje javnost u Britaniji. |
||
* [[4. 1.]] - [[Utah]] je 45. država [[SAD]]. |
* [[4. 1.]] - [[Utah]] je 45. država [[SAD]], uslov za prijem je bio unošenje zabrane [[Poligamija|poligamije]] u državni ustav.. |
||
* [[5. 1.]] - Austrijske novine izveštavaju o otkriću [[Rentgenski zraci|rentgenskih zraka]] - početak velikog publiciteta u svetu. |
|||
* [[6. 1.]] - Premijer [[Kolonija Rt dobre nade|Kolonije Rt dobre nade]] [[Cecil Rhodes]] prinuđen na ostavku zbog Jamesonovog upada. |
|||
* [[14. 1.]] - U Britaniji prikazan prvi film, ''[[Rough Sea at Dover]]''. |
|||
* [[15. 1.]] - Anglo-francuski ugovor o granici između Laosa i gornje Burme i o zonama uticaja u Sijamu/Tajlandu. |
|||
* januar - Četvrti [[Anglo-Ašanti ratovi|Anglo-Ašanti rat]] u današnjoj Gani: Britanci pod komandom [[Robert Baden-Powell|Roberta Baden-Powella]] stigli u [[Kumasi]], anektirali su teritorije [[Ašanti]]ja i [[Fanti]]ja. Mnogo Britanaca je stradalo od bolesti, među kojima i zet kraljice Viktorije [[Henry od Battenberga]]. |
|||
* [[22. 1.]] - [[Prvi italijansko-abesinski rat]]: opsada [[Mek'ele|Makelea]] okončana italijanskom predajom. |
|||
* 22. 1. - [[Kubanski rat za nezavisnost]]: krenuvši sa istoka, pobunjenici stigli do zapadnog vrha ostrva - svi veliki gradovi su opsednuti. |
|||
* [[25. 1.]] - Prikazan film [[Braća Lumière|braće Lumière]] "[[L'Arrivée d'un train en gare de La Ciotat|Ulazak voza u stanicu]]" - gledaoci se navodno uplašili. |
|||
* [[28. 1.]] - U Engleskoj naplaćena prva kazna za prebrzu vožnju. |
|||
* januar (po [[julijanski kalendar|j.k.]]) - Arhimandrit Dionisije (Srbin) na čelu raško-prizrenske eparhije (ranije bio Grk). |
* januar (po [[julijanski kalendar|j.k.]]) - Arhimandrit Dionisije (Srbin) na čelu raško-prizrenske eparhije (ranije bio Grk). |
||
* zima - Indijska glad 1896-97: počinje u centralnoj Indiji i širi se sledećeg leta - do jeseni 1897. stradalo približno milion ljudi. |
|||
=== Februar/Veljača === |
=== Februar/Veljača === |
||
[[Datoteka:Battle of Adwa tapestry at Smithsonian 2.png|mini|250px|"[[Bitka kod Adue]]"]] |
|||
* [[1. 2.]] - Premijera [[Giacomo Puccini|Puccinijeve]] opere "[[La Boheme]]" u [[Torino|Torinu]] ([[Italija]]). |
* [[1. 2.]] - Premijera [[Giacomo Puccini|Puccinijeve]] opere "[[La Boheme]]" u [[Torino|Torinu]] ([[Italija]]). |
||
* [[3. 2.]] (22. 1. po j.k.) - Bugarski knez [[Ferdinand I od Bugarske|Ferdinand I]] objavio da će njegov naslednik [[Boris III od Bugarske|Boris]] biti kršten u pravoslavnoj veri - pomirenje sa Rusijom<ref name="Crampton1987">{{cite book|author=R. J. Crampton|title=A Short History of Modern Bulgaria|url=https://books.google.com/books?id=iL06AAAAIAAJ&pg=PA38|date=12 March 1987|publisher=CUP Archive|isbn=978-0-521-27323-7|pages=38–}}</ref> (car Nikolaj II je kum), nezadovoljstvo katoličkih rođaka. |
|||
* [[14. 2.]] - Pojavila se knjiga ''[[Der Judenstaat]]'' [[Theodor Herzl|Theodora Herzla]]: predlaže stvaranje [[Domovina za Jevreje|jevrejske države]]. |
|||
* [[11. 2.]] - Korejski kralj [[Gojong]] i krunski princ pobegli u rusko poslanstvo u Seulu, gde ostaju godinu dana. Projapanski premijer Kim Hong-jip brutalno ubijen. |
|||
* 11. 2. - U Parizu prikazana [[Oscar Wilde|Wildeova]] tragedija ''Salome'' (autor je u zatvoru). |
|||
* [[13. 2.]] - U Zagrebu, dvogodišnji pomen [[Franjo Rački|Franji Račkom]] kome prisustvuju i srpski omladinci i 22. februara proslava 70. godišnjice [[Svetozar Miletić|Svetozara Miletića]] kojoj prisustvuju i hrvatski studenti.<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/02/22?pageIndex=00008 "Politika", 22. feb. 1936]</ref> |
|||
* [[14. 2.]] - [[Theodor Herzl]] objavio knjigu ''[[Der Judenstaat]]'' - predlaže stvaranje [[Domovina za Jevreje|jevrejske države]] (→ [[cionizam]]). |
|||
* februar - Španski general [[Valeriano Weyler]] postavljen za generalnog kapetana Kube - sprovodi politiku ''Reconcentración'', odvajanja stanovništva od pobunjenika putem preseljenja u ograđena naselja koja će biti upoređena sa konc-logorima. |
|||
* februar - Na severu Irske pronađeno [[Broightersko zlato]] iz 1. st. pne. |
|||
* [[15. 2.]] - Zakon o građenju [[timok|timočke]] pruge u Srbiji. |
* [[15. 2.]] - Zakon o građenju [[timok|timočke]] pruge u Srbiji. |
||
* [[19. 2.]] - Voz sa oko 60 tona eksploziva eksplodirao u Braamfonteinu, predgrađu [[Johannesburg]]a |
|||
* [[26. 2.]] - Poslata prva [[razglednica]] sa motivom Beograda. |
* [[26. 2.]] - Poslata prva [[razglednica]] sa motivom Beograda. |
||
* [[februar]] - Proslava 70-godišnjice [[Svetozar Miletić|Svetozara Miletića]] u Zagrebu na kojoj učestvuje i hrvatska omladina - ubrzo zatim se udružuju u "Ujedinjenu hrvatsku i srpsku omladinu" ([[Svetozar Pribićević|Pribićević]], [[Jovan Banjanin|Banjanin]], [[Ivan Lorković|Lorković]], [[Lav Mazzura|Mazzura]])<ref>Between Nation and State: Serbian Politics in Croatia Before the First World War, by Nicholas J. Miller, p. 47</ref>. |
* [[februar]] - Proslava 70-godišnjice [[Svetozar Miletić|Svetozara Miletića]] u Zagrebu na kojoj učestvuje i hrvatska omladina - ubrzo zatim se udružuju u "Ujedinjenu hrvatsku i srpsku omladinu" ([[Svetozar Pribićević|Pribićević]], [[Jovan Banjanin|Banjanin]], [[Ivan Lorković|Lorković]], [[Lav Mazzura|Mazzura]])<ref>Between Nation and State: Serbian Politics in Croatia Before the First World War, by Nicholas J. Miller, p. 47</ref>. |
||
=== Mart/Ožujak === |
=== Mart/Ožujak === |
||
[[Datoteka:Becquerel in the lab.jpg|mini|180px|[[Henri Becquerel]] u laboratoriji]] |
|||
* [[1. 3.]] - [[Bitka kod Adue]], odlučujuća etiopska pobeda u [[Prvi italijansko-abesinski rat|Prvom italijansko-abesinskom ratu]] - odbranjena nezavisnost. |
|||
* [[1. 3.]] - [[Henri Becquerel]] otkrio da uranove soli emituju zrake koji deluju na fotografsku ploču - otkriće [[Radioaktivnost|radioaktivnosti]]. |
|||
* [[9. 3.]] - Italijanski premijer [[Francesco Crispi]] prinuđen na ostavku. |
|||
* 1. 3. - [[Bitka kod Adue]], odlučujuća etiopska pobeda u [[Prvi italijansko-abesinski rat|Prvom italijansko-abesinskom ratu]] - odbranjena nezavisnost. |
|||
* [[2. 3.]] - Sultan priznao Ferdinanda kao kneza Bugarske i guvernera [[Istočna Rumelija|Istočne Rumelije]], narednih dana to čine i ostale sile. |
|||
* [[3. 3.]] - U Berlinu izlazi prvi gay časopis, ''[[Der Eigene]]''. |
|||
* [[9. 3.]] - Italijanski premijer [[Francesco Crispi]] prinuđen na ostavku nakon što su u zemlji izbile demonstracije zbog abisinske katastrofe, sledi [[Antonio Starabba]] (do 1898). |
|||
* [[18. 3.]] - Britansko-egipatska vojska na čelu sa [[Herbert Kitchener, 1st Earl Kitchener|Kitchenerom]] ušla u Sudan. |
|||
* [[20. 3.]] - Počinje ''Čimurenga'', tj. [[Drugi Matabele rat]], pobuna naroda [[Ndebele (narod)|Ndebele]] i [[Šona (narod)|Šona]] protiv Britanske južnoafričke kompanije u [[Južna Rodezija|Južnoj Rodeziji]] (poraženi sledeće godine). |
|||
* [[24. 3.]] - Počeo s radom Zavod za farmakognoziju u Zagrebu, osnivač [[Julije Domac]]. |
|||
* [[26. 3.]] - Osnovano Društvo srpskih [[stenografija|stenografa]]. |
* [[26. 3.]] - Osnovano Društvo srpskih [[stenografija|stenografa]]. |
||
=== April/Travanj === |
=== April/Travanj === |
||
[[Datoteka: |
[[Datoteka:Panathenaic Stadium 1896 oppening.jpg|mini|300px|[[Olimpijske igre 1896]]]] |
||
* [[2. 4.]] (21. 3. po j.k.) - Na putu u Atinu, srpski kralj [[Aleksandar Obrenović]] stigao u posetu [[Hilandar]]u, dobio [[Miroslavljevo jevanđelje]] na poklon. |
|||
* [[3. 4.]] - U Milanu izlazi prvi broj ''[[La Gazzetta dello Sport]]''. |
|||
* 3. 4. - Italijani poraženi od [[Mahdisti|Mahdista]] kod Tukrufa (uglavnom stradali [[askari]]ji). |
|||
* [[4. 4.]] - Prvi broj nemačkog satiričnog nedeljnika ''[[Simplicissimus]]''. |
|||
* [[6.4.|6]] - [[15. 4.]] - [[Datoteka:Olympic rings.svg|45px]] [[Olimpijske igre 1896|Prve Olimpijske igre]] novog doba, u [[Atena|Ateni]], s 311 sudionika iz 13 zemalja. Inicijator (otac modernog olimpizma) je francuski baron [[Pierre de Coubertin]], koji je oživljavanjem antičkog ideala natjecanja želio dati prinos razumijevanju naroda. [[Momčilo Tapavica]] osvojio bronzu u teniskom singlu za Ugarsku. |
* [[6.4.|6]] - [[15. 4.]] - [[Datoteka:Olympic rings.svg|45px]] [[Olimpijske igre 1896|Prve Olimpijske igre]] novog doba, u [[Atena|Ateni]], s 311 sudionika iz 13 zemalja. Inicijator (otac modernog olimpizma) je francuski baron [[Pierre de Coubertin]], koji je oživljavanjem antičkog ideala natjecanja želio dati prinos razumijevanju naroda. [[Momčilo Tapavica]] osvojio bronzu u teniskom singlu za Ugarsku. |
||
* april - [[Svante Arrhenius]] objavio rad o uticaju ugljen dioksida na temperaturu. |
|||
* [[20. 4.]] - Otvorena [[Gradska vijećnica u Sarajevu]]. |
* [[20. 4.]] - Otvorena [[Gradska vijećnica u Sarajevu]]. |
||
* [[22. 4.]] (10. 4. po j.k.) - Đaci u Beogradu spalili mađarsku zastavu (tenzije od prethodne godine zbog zabrane uvoza svinja). |
* [[22. 4.]] (10. 4. po j.k.) - Đaci u Beogradu spalili mađarsku zastavu (tenzije od prethodne godine zbog zabrane uvoza svinja). |
||
* [[ |
* [[28. 4.]] - U Japanu donesen Građanski zakonik, po ugledu na nemački i francuski. |
||
* [[30. 4.]] - Prvi broj književnog časopisa "[[Zora (časopis)|Zora]]" u [[Mostar]]u. |
|||
=== Maj/Svibanj === |
=== Maj/Svibanj === |
||
[[Datoteka:Bibliothèque Nationale et Universitaire de Bosnie-Herzégovine (1974).jpg|mini|280px|[[Gradska vijećnica u Sarajevu]]]] |
|||
* [[1. 5.]] - [[Mozafaradin-šah Kadžar]] je novi vladar [[Kadžarska Monarhija|Irana]] (do [[1907]]). |
|||
* [[1. 5.]] - Ubijen [[Kadžarska Monarhija|persijski]] vladar [[Nasrudin-šah Kadžar]], sledi [[Mozafaradin-šah Kadžar|Mozafaradin-šah]] (do [[1907]]). |
|||
* [[2. 5.]] - Otvorena prva linija [[Budimpeštanski metro|Budimpeštanskog metroa]], drugog na svetu. |
|||
* [[1. 5.]] - [[15. 10.]] - Berlinska industrijska izložba. |
|||
* [[7. 5.]] (25. 4. po j.k.) - Bugarski knez [[Ferdinand I od Bugarske|Ferdinand I]] stigao u Beograd. |
|||
* [[2. 5.]] - Počinje mađarska proslava 1000-godišnjice dolaska u Panoniju, traje do kraja oktobra. Otvorena prva linija [[Budimpeštanski metro|Budimpeštanskog metroa]], drugog na svetu. Srpskoj vladi je bilo neprihvatljivo da se na otvaranju izložbe u Pešti nosi stara srpska zastava<ref name="vcisnpo"></ref>. |
|||
* [[18. 5.]] - [[Vrhovni sud SAD]] u slučaju ''Plessy v. Ferguson'' potvrdio ustavnost državnih zakona o [[segregacija|segregaciji]], po doktrini "zasebno ali jednako" (stoji do [[1954]]). |
|||
* [[4. 5.]] - Prvi broj ''[[Daily Mail]]''-a. |
|||
:+ [[Mubarak Al-Sabah]] je novi emir [[Kuvajt]]a (do [[1915]]) nakon što su ubijena njegova polubraća. |
|||
* [[7. 5.]] (25. 4. po j.k.) - Bugarski knez [[Ferdinand I od Bugarske|Ferdinand I]] stigao u posetu Beogradu. |
|||
* [[9. 5.]] - Prvo putovanje luksuznog voza ''[[Nord-Express]]'', između Pariza i Sankt Petersburga. |
|||
* maj - Širi se pobuna pravoslavnih Grka na [[Krit]]u, dogodine će u sukob biti [[Grčko-turski rat (1897)|uvučena i Grčka]]. Ustanici opsedaju Vamos nekoliko dana, masakr hrišćana u Haniji. |
|||
* maj - Prvi broj nemačkog art magazina ''[[Jugend]]'', po kome će nemački ''[[Art nouveau]]'' biti nazvan ''[[Jugendstil]]''. |
|||
* [[18. 5.]] - ''Plessy v. Ferguson'': [[Vrhovni sud SAD]] potvrđuje ustavnost zakona o [[segregacija|segregaciji]] u državama, prema doktrini "zasebno ali jednako" (stoji do [[1954]] i odluke u ''Brown v. Board of Education''). |
|||
* 18. 5. - [[Mubarak Al-Sabah]] je novi emir [[Kuvajt]]a (do [[1915]]) nakon što su ubijena njegova polubraća. |
|||
* [[20. 5.]] - Osnovana [[Francuska Somalija]] (''Côte française des Somalis'', od 1967. ''Territoire français des Afars et des Issas'', od 1977. nezavisni [[Džibuti]]). |
|||
* [[24. 5.]] - U Beogradu, u okviru "[[Soko]]la", osnovana Loptačka sekcija - začetak [[fudbal]]a u Kraljevini Srbiji (prva utakmica odigrana [[31. 5.]] kod [[Kula Nebojša|Kule Nebojše]]). |
* [[24. 5.]] - U Beogradu, u okviru "[[Soko]]la", osnovana Loptačka sekcija - začetak [[fudbal]]a u Kraljevini Srbiji (prva utakmica odigrana [[31. 5.]] kod [[Kula Nebojša|Kule Nebojše]]). |
||
* [[26. 5.]] - Osnovan ''[[Dow Jones Industrial Average]]''. |
* [[26. 5.]] - Osnovan berzanski indeks ''[[Dow Jones Industrial Average]]''. |
||
* 26. 5. (14. 5. po j.k.) - Ruski car [[Nikolaj II od Rusije|Nikolaj II]] krunisan u Uspenskom saboru/katedrali moskovskog Kremlja, zabeleška ovog događaja je prvi film snimljen u Rusiji, odn. prva snimljena koronacija. |
|||
* [[27. 5.]] - Tornado opustošio [[Saint Louis (Missouri)]]. |
|||
* [[27. 5.]] - Tornado opustošio [[Saint Louis (Missouri)|Saint Louis]], jedan od najrazornijih i najsmrtonosnijih u istoriji SAD, sa 255 mrtvih; ovih dana je zabeležen veliki broj tornada u regionu. |
|||
* [[30. 5.]] - [[Hodinska katastrofa]]: stampedo na proslavi četiri dana nakon krunisanja cara [[Nikolaj II|Nikolaja II]], poginulo 1360 ljudi. |
|||
* [[30. 5.]] - [[Hodinska katastrofa]]: u stampedu na proslavi krunisanja cara [[Nikolaj II|Nikolaja II]] poginulo 1360 ljudi. |
|||
=== Jun/Juni/Lipanj === |
=== Jun/Juni/Lipanj === |
||
[[Datoteka:Kormányzói Palota - Fiume (2).jpg|mini| |
[[Datoteka:Kormányzói Palota - Fiume (2).jpg|mini|250px|[[Guvernerova palača u Rijeci]]]] |
||
* [[1. 6.]] - U Zagrebu osnovano Hrvatsko filatelističko društvo. |
|||
* [[3. 6.]] - Potpisan [[Li-Lobanovljev ugovor]], tajni i nejednaki ugovor između Rusije i Kine - vojni savez u zamenu za ruski upliv u Mandžuriji, tj. gradnju [[Istočna kineska železnica|železnice]] i upotrebu luka ([[Port Artur]]). |
|||
* [[3. 6.|3]] - [[11. 6.]] - [[Odbrana Vana (1896)|Odbrana Vana]]: Jermenski branitelji su pristali otići u Persiju u pratnji osmanskih vojnika, ali je usput masakrirano nekoliko stotina. |
|||
* [[4. 6.]] - [[Henry Ford]] napravio svoj prvi automobil - ''[[Ford Quadricycle]]''. |
* [[4. 6.]] - [[Henry Ford]] napravio svoj prvi automobil - ''[[Ford Quadricycle]]''. |
||
* 4 - 27. 6. (novi kalendar) - [[Savez borbe za oslobođenje radničke klase]] (čiji je lider [[Vladimir Iljič Lenjin|Vladimir Iljič]] uhapšen prošlog decembra) organizovao štrajk tekstilnih radnika u Sankt Peterburgu. |
|||
* [[6. 6.]] - [[Beograd]], održana prva bioskopska predstava u kafani "Kod zlatnog krsta" (danas "Dušanov grad" na Terazijama). Datum je uzet za dan [[Jugoslovenska kinoteka|Jugoslovenske kinoteke]]. |
|||
* [[6. 6.]] (kalendar?) - U [[beograd]]skoj kafani "Kod zlatnog krsta" (danas "Dušanov grad" na Terazijama) održana prva bioskopska predstava. Datum je uzet za dan [[Jugoslovenska kinoteka|Jugoslovenske kinoteke]]. |
|||
* [[7. 6.]] - [[Mahdistički rat]]: britansko-egipatska pobeda kod Firketa u severnom [[Sudan]]u. |
|||
* [[7. 6.]] - [[Mahdistički rat]], Bitka kod Firketa: britansko-egipatska vojska na čelu sa [[Herbert Kitchener, 1st Earl Kitchener|Kitchenerom]] porazila [[Mahdisti|Mahdiste]] u severnom [[Anglo-egipatski Sudan|Sudanu]]. |
|||
* [[15. 6.]] - [[Zemljotres Meiji-Sanriku 1896.]] u Japanu: u zemljotresu magnitude 8,5 i dva [[cunami]]ja poginulo najmanje 22.000 ljudi. |
|||
* [[8. 6.]] - Inaugurirana [[Országház|Zgrada Mađarskog parlamenta]] (završena 1904). |
|||
* [[17. 6.]] (5. 6. po j.k.) - "[[Srpske novine]]", zvanično glasilo Kraljevine Srbije, donele članak "Najnoviji fotografski iznalazak - [[Kinematograf]]". |
|||
* [[9. 6.]] - Sporazum Yamagata–Lobanov o sferama uticaja Japana i Rusije u Koreji. |
|||
* [[27. 6.]] (15. 6. po j.k. - [[Vidovdan]]) - Crnogorski knjaz [[Nikola I Petrović]] u Beogradu, oduševljen doček. |
|||
* [[9. 6.]] - [[13. 10.]] - Sveruska izložba u Nižnjem Novgorodu predstavlja industrijska dostignuća Rusije, npr. [[Vladimir Šuhov|Šuhovljeva]] dela, prvu hiperboloidnu građevinu i prvu tenzilnu strukturu. |
|||
* [[15. 6.]] - [[Zemljotres Meiji-Sanriku 1896.|Zemljotres Meiji-Sanriku]] u Japanu: u zemljotresu magnitude 8,5 i dva [[cunami]]ja poginulo najmanje 22.000 ljudi. |
|||
* [[16. 6.]] - Britanski parobrod ''Drummond Castle'' udario u greben kod francuskog ostrva [[Ouessant]], troje preživelih i 243 stradalih. |
|||
* [[17. 6.]] (5. 6. po j.k.) - "[[Srpske novine]]", zvanično glasilo Kraljevine Srbije, donele članak "Najnoviji fotografski iznalazak - [[Kinematograf]]"<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/srpske_novine/1896/06/05?pageIndex=00002 Srpske novine, 5. jun 1896, str. 2]. digitalna.nb.rs (pristup. 24.3.2017)</ref>. |
|||
* [[22. 6.]] - Francuski major [[Jean-Baptiste Marchand]] dobija komandu nad Misijom Kongo-Nil, koja će dve godine kasnije dovesti do [[Incident u Fashodi|Incidenta u Fashodi]] sa Britancima. |
|||
* [[27. 6.]] (15. 6. po j.k. - [[Vidovdan]]) - Crnogorski knjaz [[Nikola I Petrović]] u Beogradu, oduševljen doček<ref name="vcisnpo">Ćorović, Vladimir. [http://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/7_18_l.html Istorija srpskog naroda - Poslednji Obrenović]. rastko.rs</ref>. |
|||
* [[28. 6.]] - [[Đorđe Berović]] postavljen za valiju na Kritu, ne bi li smirio situaciju - Grci ga pozdravljaju a Turci/muslimani su neprijateljski nastrojeni. |
|||
=== Jul/Juli/Srpanj === |
=== Jul/Juli/Srpanj === |
||
[[Datoteka:Sipski kanal, završetak gradnje 1896. godine.jpg|mini|250px|[[Sipski kanal]] - završetak gradnje]] |
|||
* [[9. 7.]] - [[William Jennings Bryan]] kandidovan od [[Demokratska stranka SAD|Demokratske stranke]] za predsednika SAD; održao govor "Zlatni krst" u korist [[bimetalizam|bimetalizma]] i [[Politika slobodnoga srebra|slobodnog srebra]]. |
|||
* [[1. 7.]] - [[Datoteka:Flag of the Federated Malay States (1895–1946).svg |25px|border]] Potpisan ugovor o osnivanju [[Federacija Malajskih Država|Federacije Malajskih Država]], saveza četiri britanska protektorata na Malajskom poluostrvu. |
|||
* [[7. 7.]] - Izvesni Charles Thomas Wooldridge obešen u Redinškom zatvoru, u kome leži i [[Oscar Wilde]] - događaj će opisati u ''The Ballad of Reading Gaol''. |
|||
* [[9. 7.]] - [[William Jennings Bryan]] kandidovan od [[Demokratska stranka SAD|Demokratske stranke]] za predsednika SAD; održao govor "Krst od zlata" u korist [[bimetalizam|bimetalizma]] i [[Politika slobodnoga srebra|slobodnog srebra]] i protiv [[zlatni standard|zlatnog standarda]] ("nećete razapeti čovečanstvo na krst od zlata"). |
|||
* [[11. 7.]] - [[Wilfrid Laurier]] postaje prvi frankofoni premijer [[Kanada|Kanade]] (do 1911). |
|||
* [[26. 7.]] - [[1. 8.]] - Četvrti kongres [[Druga Internacionala|Internacionale]] u Londonu, "najburniji od svih kongresa". |
|||
* [[27. 7.]] - [[Guglielmo Marconi]] prikazuje u Londonu svoj sistem bežične telegrafije. |
|||
* [[29. 7.]] - [[Anadolska železnica]] produžena do [[Konya|Konye]]. |
* [[29. 7.]] - [[Anadolska železnica]] produžena do [[Konya|Konye]]. |
||
* jul (po j.k.) - Sporazum Srbije sa Ugarskom o izvozu svinja. |
* jul (po j.k.) - Sporazum Srbije sa Ugarskom o izvozu svinja. |
||
Red 58: | Red 114: | ||
=== Avgust/August/Kolovoz === |
=== Avgust/August/Kolovoz === |
||
[[Datoteka: |
[[Datoteka:Zimonyi emlékmű1896-38.JPG|mini|200px|Milenijumska kula u Zemunu]] |
||
* [[6. 8.]] - Francuska anektira [[Francuski Madagaskar|Madagaskar]]. |
|||
* [[9. 8.]] (28. 7. po j.k.) - Veliki [[NRS|radikalski]] zbor u Beogradu na Topčiderskom brdu - veliki broj prisutnih iz cele zemlje. |
* [[9. 8.]] (28. 7. po j.k.) - Veliki [[NRS|radikalski]] zbor u Beogradu na Topčiderskom brdu - veliki broj prisutnih iz cele zemlje. |
||
* 9. 8. - [[Otto Lilienthal]] fatalno povređen pri probnom letu. |
* 9. 8. - [[Otto Lilienthal]] fatalno povređen pri probnom letu. |
||
* [[14. 8.]] - Donesen britanski zakon o gradnji [[Ugandanska železnica|Ugandanske železnice]] u Keniji, između luke [[Mombasa]] i [[Kisumu]]a na [[Viktorijino jezero|Viktorijinom jezeru]] - pet godina gradnje, 2.500 mrtvih. |
|||
* [[avgust]] - Počinje [[Filipinska revolucija]] protiv španske vlasti. |
|||
* avgust - Vrući talas na istoku Severne Amerike odnosi oko 1.500 života. |
|||
* [[16. 8.]] - Otkriveno zlato u regionu Klondajk u kanadskoj provinciji [[Yukon|Jukon]] - vest u ostatak sveta stiže tek sledeće godine (→ [[Zlatna groznica u Klondajku]]). |
* [[16. 8.]] - Otkriveno zlato u regionu Klondajk u kanadskoj provinciji [[Yukon|Jukon]] - vest u ostatak sveta stiže tek sledeće godine (→ [[Zlatna groznica u Klondajku]]). |
||
* [[17. 8.]] - [[Bridget Driscoll]] je prvi pešak pregažen od automobila. |
* [[17. 8.]] - [[Bridget Driscoll]] je prvi pešak pregažen od automobila. |
||
* [[18. 8.]] - U Connstattu je Daimler-Motoren-Gesellschaft izazvao senzaciju, predstavivši prvo motorno teretno vozilo na svijetu. Vozač je još sjedio na otvorenom kao u kočiji. |
* [[18. 8.]] - U Connstattu je Daimler-Motoren-Gesellschaft izazvao senzaciju, predstavivši prvo motorno teretno vozilo na svijetu. Vozač je još sjedio na otvorenom kao u kočiji. |
||
* 18. 8. - U Nemačkoj donesen Građanski zakonik (Bürgerliches Gesetzbuch - BGB), na snazi od 1900. |
|||
* [[20. 8.]] - Na [[zemun]]skom [[Gardoš]]u otvorena Milenijumska kula - Kula Sibinjanin Janka. |
* [[20. 8.]] - Na [[zemun]]skom [[Gardoš]]u otvorena Milenijumska kula - Kula Sibinjanin Janka. |
||
* [[23. 8.]] - [[Datoteka:Philippine revolution flag kkk1.svg|25px]] ''Pugad Lawin''-ski poklič (datum i mesto sporni): počinje [[Filipinska revolucija]] protiv španske vlasti - završena uspešno 1898. u savezu sa SAD, ali praćena ratom sa bivšim saveznikom 1899-1902. |
|||
* [[26. 8.]] - Pripadnici [[Jermenska revolucionarna federacija|Jermenske revolucionarne federacije]] [[Zauzeće Otomanske banke (1896)|zauzeli Otomansku banku]] u Carigradu kako bi skrenuli pažnju na [[Hamidovi masakri|Hamidove masakre]]. |
|||
* [[26. 8.]] - Pripadnici [[Jermenska revolucionarna federacija|Jermenske revolucionarne federacije]] [[Zauzeće Otomanske banke (1896)|zauzeli Otomansku banku]] u Carigradu kako bi skrenuli pažnju na [[Hamidovi masakri|Hamidove masakre]] - povod za ubistvo još Jermena. |
|||
* [[27. 8.]] - Počeo i završio se najkraći rat u historiji ratovanja - [[Englesko-zanzibarski rat]] (oko 40 minuta). |
|||
* [[27. 8.]] - Dva dana nakon iznenadne smrti probritanskog sultana [[Hamad bin Thuwaini|Hamada bin Thuwainija]], počeo i završio se najkraći rat u historiji ratovanja - [[Englesko-zanzibarski rat]] (oko 40 minuta) - [[Khalid bin Barghash]] dobio azil kod Nemaca, postavljen [[Hamoud bin Mohammed]] (do 1902). |
|||
=== Septembar/Rujan === |
=== Septembar/Rujan === |
||
[[Datoteka:DMG-lastwagen-cannstatt-1896.jpg|mini|200px|DMG Lastwagen, prvi benzinski kamion]] |
|||
* [[13. 9.]] - Osnovan Savez [[lov]]ačkih udruženja Kraljevine Srbije (ili 13.10.?). |
|||
* [[1. 9.]] - Francuzi zauzeli [[Ouagadougou]], današnji glavni grad Burkine Faso. |
|||
* [[13. 9.]] - Osnovan Savez lovačkih udruženja Kraljevine Srbije (ili 13.10.?). |
|||
* 13. 9. - Papina bula ''Apostolicae curae'' smatra ništavnim anglikansko sveštenstvo. |
|||
* [[15. 9.]] - ''Crash at Crush'': u Teksasu priređen spektakl, sudar dva voza pred 40.000 gledalaca - zbog neočekivane eksplozije kotlova 2-3 poginulih i mnogo ranjenih. |
|||
* septembar - [[Hjalmar Branting]] je prvi [[Švedska socijaldemokratska partija|socijaldemokratski]] član švedskog parlamenta (1920. i prvi socijaldemokratski premijer). |
|||
* septembar - Zvanično ustanovljena kuga u [[Bombay]]u, mada je sumnjivih slučajeva bilo od maja<ref>[http://iias.asia/iiasn/25/regions/25SA1.html Bubonic Plague in Bombay, 1896-1914] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160513212302/http://iias.asia/iiasn/25/regions/25SA1.html |date=2016-05-13 }}. iias.asia</ref>. |
|||
* [[22. 9.]] - Bečka vlada tek nakon 6 godina obznanila (u svezi s usvojenom saborskom odlukom od 6. studenoga [[1890]].) da se može u Zadru otvoriti nova gimnazija s hrvatskim nastavnim jezikom za školsku godinu [[1897]]/[[1898|98]]. |
* [[22. 9.]] - Bečka vlada tek nakon 6 godina obznanila (u svezi s usvojenom saborskom odlukom od 6. studenoga [[1890]].) da se može u Zadru otvoriti nova gimnazija s hrvatskim nastavnim jezikom za školsku godinu [[1897]]/[[1898|98]]. |
||
* [[23. 9.]] - Kraljica [[Viktorija]] prevazišla dedu [[George III od Velike Britanije|Georga III]] po najdužoj vladavini u zemlji (od 20. juna 1837.). |
|||
* 23. 9. - Britanci zauzeli [[Dongola|Dongolu]] u Nubiji. |
|||
* [[26. 9.]] - U [[Trento|Trentu]] otvoren Antimasonski kongres. |
|||
* [[28. 9.]] (16. 9. po j.k.) - Vladari Austrougarske, Rumunije i Srbije u [[Oršava|Oršavi]] prisustvuju otvaranju [[Sipski kanal|Sipskog kanala]], koji olakšava plovidbu u [[Đerdap]]u. |
* [[28. 9.]] (16. 9. po j.k.) - Vladari Austrougarske, Rumunije i Srbije u [[Oršava|Oršavi]] prisustvuju otvaranju [[Sipski kanal|Sipskog kanala]], koji olakšava plovidbu u [[Đerdap]]u. |
||
* 28. 9. - Četvorica braće osnivaju ''[[Pathé|Société Pathé Frères]]'', koja će u prvoj polovini 20. veka biti najveća firma za filmsku opremu i produkciju, kao i proizvođač gramofonskih ploča. |
|||
* 28. 9. - Italija potpisuje konvencije sa Francuskom, kojima praktično priznaje [[Francuski Tunis|Tunis]] kao francuski posed<ref name="Lewis2013">{{cite book|author=Mary Dewhurst Lewis|title=Divided Rule: Sovereignty and Empire in French Tunisia, 1881Ð1938|url=https://books.google.com/books?id=9q4lDQAAQBAJ&pg=PA56|date=27 September 2013|publisher=Univ of California Press|isbn=978-0-520-27915-5|pages=56–}}</ref>. |
|||
=== Oktobar/Listopad === |
=== Oktobar/Listopad === |
||
[[Datoteka:Mauzoleum władyki Daniela I w Cetynii.jpg|mini|200px|Mauzolej [[Danilo Ščepćević Njegoš|vladike Danila]] na Cetinju]] |
|||
* [[24. 10.]] - Venčanje [[Jelena Savojska|Jelene Petrović]] i italijanskog prestolonaslednika [[Viktor Emanuel III|Viktora Emanuela]]. |
|||
* [[1. 10.]] - Osnovana firma ''[[Hoffmann-La Roche]]''. |
|||
* [[9. 10.]] - Car Nikolaj II u poseti Parizu, govori o bratstvu po oružju sa Francuskom (ove jeseni je posetio i Austrougarsku, Nemačku i Britaniju). |
|||
* oktobar - Povodom dvjestogodišnjice dinastije [[Petrović-Njegoši|Petrović-Njegoš]], prenijeti su ostaci [[Danilo Ščepćević Njegoš|mitropolita Danila Petrovića]] iz Cetinjskog manastira u Mauzolej na Orlovom kršu iznad Cetinja<ref>[http://www.mnmuseum.org/OLKRmn.htm Narodni muzej Crne Gore - Mauzolej vladike Danila na Orlovom kršu]. mnmuseum.org</ref>. Istim povodom je ustanovljen i [[Orden Petrović Njegoš]]. |
|||
* oktobar (po j.k.) - Godišnja skupština [[NRS|radikala]] u Kragujevcu, Glavni odbor preuzima glavnu reč u vođenju stranke. |
* oktobar (po j.k.) - Godišnja skupština [[NRS|radikala]] u Kragujevcu, Glavni odbor preuzima glavnu reč u vođenju stranke. |
||
* oktobar - Zbor u Pirinas-džamiji |
* oktobar - Zbor prištinskih Albanaca u Pirinas-džamiji, protive se Portinim reformama, napadnute neke srpske kuće. |
||
* 17. 10. - Praizvedba [[Anton Pavlovič Čehov|Čehovljeve]] drame "[[Galeb (drama)|Galeb]]" u Sankt Peterburgu - prvo veče je loše prošlo. |
|||
* [[18. 10.]] - Otvoren Spomenik caru Wilhelmu na Porta Westfalica, visok 88 metara - prevazići će ga samo Spomenik Bici naroda u Lajpcigu 1913. |
|||
* [[23. 10.]] - Ugovor iz Addis Abebe je i formalan kraj Italijansko-abisinskog rata: priznata nezavisnost [[Etiopsko Carstvo|Etiopije]], dogodine će i Francuzi i Britanci zaključiti ugovore s njom kao s jednakim partnerom. |
|||
[[Datoteka:Carlo Brogi (1850-1925) - Elena di Montenegro, ca. 1897.jpg|mini|150px|left|[[Jelena Savojska|Jelena Petrović]]]] |
|||
* [[24. 10.]] - Venčanje [[Jelena Savojska|Jelene Petrović]] i italijanskog prestolonaslednika [[Viktor Emanuel III|Viktora Emanuela]] (kraljevski par 1900-1946). |
|||
* 24. 10. - [[Otto von Bismarck]] objavio preko hamburških novina sadržaj [[Ugovor o reosiguranju|Ugovora o reosiguranju]] iz 1887. između Nemačke i Rusije. |
|||
[[Datoteka:Porta Westfalica - Kaiser-Wilhelm-Denkmal.jpg|mini|Spomenik caru Wilhelmu na Porta Westfalica]] |
|||
=== Novembar/Studeni === |
=== Novembar/Studeni === |
||
* [[3. 11.]] - SAD: republikanac [[William McKinley]] pobedio demokratu [[William Jennings Bryan|Bryana]]; smatra se da je ovim započet Četvrti partijski sistem u SAD (1896-[[1932]]) u kome su uglavnom dominirali [[Republikanska stranka SAD|republikanci]] (doba je poznato i kao [[Doba progresivizma]], ''Progressive Era''). |
* [[3. 11.]] - Izbori za predsednika SAD: republikanac [[William McKinley]] pobedio demokratu [[William Jennings Bryan|Bryana]] (271:176 elektora, 23:22 države); smatra se da je ovim započet Četvrti partijski sistem u SAD (1896-[[1932]]) u kome su uglavnom dominirali [[Republikanska stranka SAD|republikanci]] (doba je poznato i kao [[Doba progresivizma]], ''Progressive Era''). |
||
* [[3. 11.]] (22. 10. po j.k.) - Zakon o izmenama ustrojstva Velike škole (priprema za [[Beogradski univerzitet]]). |
* [[3. 11.]] (22. 10. po j.k.) - Zakon o izmenama ustrojstva Velike škole (priprema za [[Beogradski univerzitet]]). |
||
* [[7. 11.]] - U [[Brazil]]u otpočeo [[Rat Canudosa]]. |
* [[7. 11.]] - U [[Brazil]]u otpočeo [[Rat Canudosa]]. |
||
* 7. 11. - [[Nikolaj Mandić]] imenovan za [[Mitropolija dabrobosanska|mitropolita dabrobosanskog]]. |
|||
* oko [[11. 11.]] - Katastrofalne poplave na [[Drina|Drini]] i njenim pritokama, potpuno prekriven [[Stari most u Višegradu]] |
* oko [[11. 11.]] - Katastrofalne poplave na [[Drina|Drini]] i njenim pritokama, potpuno prekriven [[Stari most u Višegradu]] i odnesena ograda, poplavljena [[Semberija]].<ref>[https://www.frontal.rs/kratka-istorija-poplava-u-semberiji/ Кратка историја поплава у Семберији]. frontal.rs </ref> |
||
* [[16. 11.]] - Prvi prijenos Tesline naizmjenične električne energije, sa Nijagare do grada [[Buffalo]]. |
|||
* [[15. 11.]] - Puštena u rad hidrocentrala na [[Nijagara|Nijagari]], s primenjenim Teslinim [[polifazni sistemi|polifaznim sistemom]]. |
|||
* [[ |
* [[21. 11.]] - U Hamburgu počinje štrajk lučkih radnika, traje do sledećeg februara. |
||
* [[22. 11.]] - [[Antun Mahnić]] imenovan za [[Krčka biskupija|krčkog]] biskupa (do 1920). |
|||
* [[24. 11.]] - Osnovan Pedagoški muzej u Beogradu. |
* [[24. 11.]] - Osnovan Pedagoški muzej u Beogradu. |
||
* [[27. 11.]] - U Frankfurtu izvedena [[Richard Strauss|Straussova]] simfonijska poema "Tako je govorio Zaratustra". |
|||
* novembar (po j.k.) - Nakon smrti skopskog mitropolita Metodija, Carigradska patrijaršija postavlja opet Grka, Amvrosija, mitropolita ohridskog, ali Srbi ga ne prihvataju. |
* novembar (po j.k.) - Nakon smrti skopskog mitropolita Metodija, Carigradska patrijaršija postavlja opet Grka, Amvrosija, mitropolita ohridskog, ali Srbi ga ne prihvataju. |
||
* [[30. 11.]] - Na Floridi uočeno "[[St. Augustinsko čudovište]]" - lešina džinovskog [[oktopod]]a ili ostaci [[kit]]a. |
* [[30. 11.]] - Na Floridi uočeno "[[St. Augustinsko čudovište]]" - lešina džinovskog [[oktopod]]a ili ostaci [[kit]]a. |
||
=== Decembar/Prosinac === |
=== Decembar/Prosinac === |
||
* novembar-decembar? - Puč u [[Kraljevina Ruanda|Kraljevini Ruanda]], na vlast dolazi [[Yuhi V]] (do 1931), oslanja se na Nemce. |
|||
* [[10. 12.]] - Praizvedba "[[Ubu roi|Kralja Ibija]]" u Parizu uz veliko negodovanje publike. |
|||
* [[8. 12.]] - Nemački parobrod ''Salier'' naleteo na greben uz severnu Španiju, stradalo svih 279 osoba. |
|||
* [[22.12.]] (10.12. po j.k.) - U Srbiji Zakon o akcionim društvima. |
|||
* [[10. 12.]] - ''[[Succès de scandale]]'': praizvedba "[[Ubu roi|Kralja Ibija]]" u Parizu uz veliko negodovanje publike. |
|||
* decembar (po j.k.) - Kralj Aleksandar u Beču odlikovao [[Benjamin Kallay|Benjamina Kalaja]], ministra finansija Austrougarske i upravitelja Bosne i Hercegovine. |
|||
* [[ |
* [[22. 12.]] (10. 12. po j.k.) - U Srbiji donesen Zakon o akcionim društvima. |
||
* decembar - Predstavnici 14 srpskih opština Bosne i Hercegovine šalju prvi memorandum dvorskoj kancelariji u Beču tužeći se na nepravde i nasilja i tražeći versku i školsku samoupravu, Kalaj radi na gušenju ovog pokreta<ref name="vcppubih">Ćorović, Vladimir (1939). [http://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/bih/vcorovic-politika-bih_l.html Političke prilike u Bosni i Hercegovini]. rastko.rs</ref>. |
|||
* [[29.12.]] (17.12. po j.k.) - Vlada [[Đorđe Simić|Đorđa Simića]] u Srbiji (formalno neutralna, preovlađuje uticaj [[NRS|radikala]]). |
|||
* decembar (po j.k.) - Kralj Aleksandar odlikovao u Beču [[Benjamin Kallay|Benjamina Kalaja]], ministra finansija Austrougarske i upravitelja Bosne i Hercegovine. |
|||
* [[14. 12.]] - Glasgowski metro je treći najstariji na svetu. |
|||
* [[17. 12.]] - [[Nikola Tesla]] počasni član [[Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti|Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti]]. |
|||
* [[26. 12.]] (14. 12. po j.k.) - Ostavka [[srpska napredna stranka (istorijska)|naprednjačke]] vlade [[Stojan Novaković|Stojana Novakovića]]. |
|||
* [[29. 12.]] (17. 12. po j.k.) - [[Đorđe Simić]] predsednik vlade u Srbiji - formalno neutralna, preovlađuje uticaj [[NRS|radikala]]. |
|||
* [[30. 12.]] - Pogubljen filipinski nacionalni heroj [[José Rizal]]. |
|||
* [[31. 12.]] - U [[Manaus]]u otvorena opera ''[[Teatro Amazonas]]''. |
|||
=== |
=== Kroz godinu === |
||
[[Datoteka:Image taken from page 71 of 'The Outgoing Turk- impressions of a journey through the western Balkans ... With seventy-six illustrations ... and three maps' (11298136376).jpg|mini|[[Baščaršija]]]] |
|||
* U Ugarskoj proslava 1000 godina dolaska [[Mađari|Mađara]] u Panoniju (srpskoj vladi bilo neprihvatljivo da se u svečanosti koristi stara srpska zastava). |
|||
* Osnovan etnološki časopis JAZU ''Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena'' (1995. izbrisano "Južnih Slavena"). |
|||
* Osnovano ogledno poljoprivredno dobro [[Božjakovina]]. |
|||
* Ivan Paspa otvorio u Zagrebu radionicu za proizvodnju baterija. |
|||
* Đaci sarajevske gimnazije osnovali tajno društvo "Srpska svijest"<ref>Ćorović, Vladimir. [https://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/7_21_l.html Istorija srpskog naroda - Nova omladina]. rastko.rs</ref>. |
|||
* [[Jaša Tomić]] odslužio zatvorsku kaznu. |
* [[Jaša Tomić]] odslužio zatvorsku kaznu. |
||
* U Srbiji formirano akcionarsko društvo za klanje i preradu stoke; privremena klanica u Nišu, pa u Beogradu. |
* U Srbiji formirano akcionarsko društvo za klanje i preradu stoke; privremena klanica u Nišu, pa u Beogradu. |
||
Red 106: | Red 200: | ||
* U Beogradu podignut [[Dom Jevrema Grujića]], danas spomenik kulture. |
* U Beogradu podignut [[Dom Jevrema Grujića]], danas spomenik kulture. |
||
* Osnovan ''[[Peugeot]]''. |
* Osnovan ''[[Peugeot]]''. |
||
* [[Scipione Riva-Rocci]] usavršio [[sfigmomanometar]]. |
|||
* Otkriven [[Zeemanov efekt]]. |
|||
* [[Georges Melies]] počinje snimanje filmova, npr. ''[[Escamotage d'une dame au théâtre Robert Houdin]]''. |
|||
* 1895-96 - Emir Afganistana Abdur Rahman Khan potčinjava [[Kafiristan]], preobraća [[Nuristanci|stanovništvo]] u islam i menja ime zemlje u [[Nuristan]]. |
|||
=== |
=== Galerija sa Milenijske izložbe=== |
||
<gallery> |
|||
* [[Hamidovi masakri]] Jermena u Otomanskom carstvu (1894-96) |
|||
Erdészeti kiállítás horvát pavilon.JPG|Izložba hrvatskog šumarstva |
|||
Horvát mezőgazdasági csarnok 1896-19.jpg|"Hrvatska poljoprivredna dvorana" |
|||
Bosnyák ház 1896-32.JPG|"Bosanska kuća" |
|||
Boszniai iparcsarnok 1896-33.JPG|"Zgrada bosanske industrije" |
|||
</gallery> |
|||
== Rođenja == |
== Rođenja == |
||
Red 186: | Red 289: | ||
== Smrti == |
== Smrti == |
||
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1896.}} |
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1896.}} |
||
=== Januar/Siječanj – Jun/Lipanj === |
|||
* [[3. 1.]] - [[Miho Klaić]], hrvatski političar (* [[1829]].) |
|||
* [[3. 1.]] - [[Miho Klaić]], hrvatski političar i preporoditelj (* [[1829]].) |
|||
* [[8. 1.]] - [[Paul Verlaine]], francuski pjesnik (* [[1844]].) |
* [[8. 1.]] - [[Paul Verlaine]], francuski pjesnik (* [[1844]].) |
||
* [[8. 2.]] - [[Georgije Nikolajević]], mitropolit dabrobosanski (* [[1807]]) |
* [[8. 2.]] - [[Georgije Nikolajević]], mitropolit dabrobosanski (* [[1807]]) |
||
* [[20. 2.]] - [[Miloš Mile Dimitrijević]], srpski pravnik, političari, predsednik Matice srpske (* [[1824]].) |
* [[20. 2.]] - [[Miloš Mile Dimitrijević]], srpski pravnik, političari, predsednik Matice srpske (* [[1824]].) |
||
* [[ |
* [[27. 2.]] - [[Milojko Lešjanin]], srpski general (* [[1830]]) |
||
* [[28. 2.]] - [[Ante Starčević]], hrvatski političar (* [[1823]]) |
|||
* [[1. 5.]] - [[Nasrudin-šah Kadžar]], šah Irana (* [[1831]]) |
|||
* [[7. 5.]] - [[H. H. Holmes]], serijski ubica (* [[1861]]) |
|||
* [[19. 5.]] - [[Karlo Ludovik Austrijski, nadvojvoda|Karlo Ludovik]], otac nadvojvode Franca Ferdinanda (* [[1833]]) |
|||
* [[20. 5.]] - [[Clara Schumann]], njemačka pijanistica i kompozitor (* [[1819]]) |
* [[20. 5.]] - [[Clara Schumann]], njemačka pijanistica i kompozitor (* [[1819]]) |
||
* [[ |
* [[24. 5.]] - [[Luigi Federico Menabrea]], italijanski političar, general, matematičar (* [[1809]]) |
||
* [[6. 6.]] - Milan Jovanović-Morski, lekar i književnik (* [[1834]]) |
|||
* [[13. 6.]] - [[Matija Mrazović]], odvjetnik, političar i publicist (* [[1824]]) |
* [[13. 6.]] - [[Matija Mrazović]], odvjetnik, političar i publicist (* [[1824]]) |
||
=== Jul/Srpanj – Decembar/Prosinac === |
|||
* [[1. 7.]] - [[Harriet Beecher Stowe]], američka spisateljica i abolicionistkinja (* [[1811]].) |
* [[1. 7.]] - [[Harriet Beecher Stowe]], američka spisateljica i abolicionistkinja (* [[1811]].) |
||
* [[13. 7.]] - [[Friedrich Kekule]], nemački hemičar (* [[1829]].) |
* [[13. 7.]] - [[Friedrich Kekule]], nemački hemičar (* [[1829]].) |
||
* [[ |
* [[16. 7.]] - [[Edmond Goncourt]], francuski romanopisac, osnivač akademije (* [[1822]].) |
||
* [[ |
* [[10. 8.]] - [[Otto Lilienthal]], pionir avijacije (* [[1848]]) |
||
* [[ |
* [[13. 8.]] - [[John Everett Millais]], slikar (* [[1829]]) |
||
* [[18. 9.]] - [[Hippolyte Fizeau]], fizičar (* [[1819]]) |
|||
* [[21. 9.]] - [[Olga Petrović Njegoš]], kćerka Danila I (* [[1859]]) |
|||
* [[23. 9.]] - [[Ivar Aasen]], norveški pisac (* [[1813]]) |
|||
* [[11. 10.]] - [[Anton Bruckner]], austrijski orguljaš i kompozitor (* [[1824]]) |
* [[11. 10.]] - [[Anton Bruckner]], austrijski orguljaš i kompozitor (* [[1824]]) |
||
* [[16. 10.]] - [[Mojsije Veresić]], bivši episkop negotinski (* 1835) |
|||
* [[19. 10.]] - [[Šime Ljubić]], hrvatski arheolog, povjesničar i biograf (* [[1822]].) |
* [[19. 10.]] - [[Šime Ljubić]], hrvatski arheolog, povjesničar i biograf (* [[1822]].) |
||
* [[16. 11.]] - [[Josip Šokčević]], bivši hrvatski ban (* [[1811]]) |
* [[16. 11.]] - [[Josip Šokčević]], bivši hrvatski ban (* [[1811]]) |
||
* [[10. 12.]] - [[Alfred Nobel]], švedski kemičar, pronalazač, filantrop, mirotvorac, kozmopolit i industrijalac (* [[1833]].) |
* [[10. 12.]] - [[Alfred Nobel]], švedski kemičar, pronalazač, filantrop, mirotvorac, kozmopolit i industrijalac (* [[1833]].) |
||
* [[30. 12.]] - [[José Rizal]], nacionalni heroj Filipina (* [[1861]]) |
|||
=== Kroz godinu === |
|||
* [[Antonije Popović]] - Tonka, leskovački industrijalac (* 1843) |
|||
* [[Vasilije Kovačević]], vođa iz Bosansko-hercegovačkog ustanka (* 1844) |
|||
== Reference == |
== Reference == |
Aktualna verzija na datum 6 april 2024 u 16:12
< |
18. vijek |
19. vijek
| 20. vijek
| >
< |
1860-e |
1870-e |
1880-e |
1890-e
| 1900-e
| 1910-e
| 1920-e
| >
<< |
< |
1892. |
1893. |
1894. |
1895. |
1896.
| 1897.
| 1898.
| 1899.
| 1900.
| >
| >>
Gregorijanski | 1896. (MDCCCXCVI) |
Ab urbe condita | 2649. |
Islamski | 1313–1314. |
Iranski | 1274–1275. |
Hebrejski | 5656–5657. |
Bizantski | 7404–7405. |
Koptski | 1612–1613. |
Hindu kalendari | |
• Vikram Samvat | 1951–1952. |
• Shaka Samvat | 1818–1819. |
• Kali Yuga | 4997–4998. |
Kineski | |
• Kontinualno | 4532–4533. |
• 60 godina | Yang Vatra Majmun (od kineske Ng.) |
Holocenski kalendar | 11896. |
Podrobnije: Kalendarska era |
Godina 1896 (MDCCCXCVI) bila je prijestupna godina koja počinje u srijedu po gregorijanskom, odn. prijestupna godina koja počinje u ponedjeljak po 12 dana zaostajućem julijanskom kalendaru (linkovi pokazuju godišnje kalendare).
- 2. 1. - Kraj neuspelog Jamesonovog upada u bursku Južnoafričku Republiku (Transvaal).
- 3. 1. - Krugerov telegram: nemački car Wilhelm II šalje telegram sa čestitkom predsedniku Transvaala Krugeru, što raspaljuje javnost u Britaniji.
- 4. 1. - Utah je 45. država SAD, uslov za prijem je bio unošenje zabrane poligamije u državni ustav..
- 5. 1. - Austrijske novine izveštavaju o otkriću rentgenskih zraka - početak velikog publiciteta u svetu.
- 6. 1. - Premijer Kolonije Rt dobre nade Cecil Rhodes prinuđen na ostavku zbog Jamesonovog upada.
- 14. 1. - U Britaniji prikazan prvi film, Rough Sea at Dover.
- 15. 1. - Anglo-francuski ugovor o granici između Laosa i gornje Burme i o zonama uticaja u Sijamu/Tajlandu.
- januar - Četvrti Anglo-Ašanti rat u današnjoj Gani: Britanci pod komandom Roberta Baden-Powella stigli u Kumasi, anektirali su teritorije Ašantija i Fantija. Mnogo Britanaca je stradalo od bolesti, među kojima i zet kraljice Viktorije Henry od Battenberga.
- 22. 1. - Prvi italijansko-abesinski rat: opsada Makelea okončana italijanskom predajom.
- 22. 1. - Kubanski rat za nezavisnost: krenuvši sa istoka, pobunjenici stigli do zapadnog vrha ostrva - svi veliki gradovi su opsednuti.
- 25. 1. - Prikazan film braće Lumière "Ulazak voza u stanicu" - gledaoci se navodno uplašili.
- 28. 1. - U Engleskoj naplaćena prva kazna za prebrzu vožnju.
- januar (po j.k.) - Arhimandrit Dionisije (Srbin) na čelu raško-prizrenske eparhije (ranije bio Grk).
- zima - Indijska glad 1896-97: počinje u centralnoj Indiji i širi se sledećeg leta - do jeseni 1897. stradalo približno milion ljudi.
![](https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/26/Battle_of_Adwa_tapestry_at_Smithsonian_2.png/250px-Battle_of_Adwa_tapestry_at_Smithsonian_2.png)
- 1. 2. - Premijera Puccinijeve opere "La Boheme" u Torinu (Italija).
- 3. 2. (22. 1. po j.k.) - Bugarski knez Ferdinand I objavio da će njegov naslednik Boris biti kršten u pravoslavnoj veri - pomirenje sa Rusijom[1] (car Nikolaj II je kum), nezadovoljstvo katoličkih rođaka.
- 11. 2. - Korejski kralj Gojong i krunski princ pobegli u rusko poslanstvo u Seulu, gde ostaju godinu dana. Projapanski premijer Kim Hong-jip brutalno ubijen.
- 11. 2. - U Parizu prikazana Wildeova tragedija Salome (autor je u zatvoru).
- 13. 2. - U Zagrebu, dvogodišnji pomen Franji Račkom kome prisustvuju i srpski omladinci i 22. februara proslava 70. godišnjice Svetozara Miletića kojoj prisustvuju i hrvatski studenti.[2]
- 14. 2. - Theodor Herzl objavio knjigu Der Judenstaat - predlaže stvaranje jevrejske države (→ cionizam).
- februar - Španski general Valeriano Weyler postavljen za generalnog kapetana Kube - sprovodi politiku Reconcentración, odvajanja stanovništva od pobunjenika putem preseljenja u ograđena naselja koja će biti upoređena sa konc-logorima.
- februar - Na severu Irske pronađeno Broightersko zlato iz 1. st. pne.
- 15. 2. - Zakon o građenju timočke pruge u Srbiji.
- 19. 2. - Voz sa oko 60 tona eksploziva eksplodirao u Braamfonteinu, predgrađu Johannesburga
- 26. 2. - Poslata prva razglednica sa motivom Beograda.
- februar - Proslava 70-godišnjice Svetozara Miletića u Zagrebu na kojoj učestvuje i hrvatska omladina - ubrzo zatim se udružuju u "Ujedinjenu hrvatsku i srpsku omladinu" (Pribićević, Banjanin, Lorković, Mazzura)[3].
![](https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/b/b6/Becquerel_in_the_lab.jpg/180px-Becquerel_in_the_lab.jpg)
- 1. 3. - Henri Becquerel otkrio da uranove soli emituju zrake koji deluju na fotografsku ploču - otkriće radioaktivnosti.
- 1. 3. - Bitka kod Adue, odlučujuća etiopska pobeda u Prvom italijansko-abesinskom ratu - odbranjena nezavisnost.
- 2. 3. - Sultan priznao Ferdinanda kao kneza Bugarske i guvernera Istočne Rumelije, narednih dana to čine i ostale sile.
- 3. 3. - U Berlinu izlazi prvi gay časopis, Der Eigene.
- 9. 3. - Italijanski premijer Francesco Crispi prinuđen na ostavku nakon što su u zemlji izbile demonstracije zbog abisinske katastrofe, sledi Antonio Starabba (do 1898).
- 18. 3. - Britansko-egipatska vojska na čelu sa Kitchenerom ušla u Sudan.
- 20. 3. - Počinje Čimurenga, tj. Drugi Matabele rat, pobuna naroda Ndebele i Šona protiv Britanske južnoafričke kompanije u Južnoj Rodeziji (poraženi sledeće godine).
- 24. 3. - Počeo s radom Zavod za farmakognoziju u Zagrebu, osnivač Julije Domac.
- 26. 3. - Osnovano Društvo srpskih stenografa.
![](https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/59/Panathenaic_Stadium_1896_oppening.jpg/300px-Panathenaic_Stadium_1896_oppening.jpg)
- 2. 4. (21. 3. po j.k.) - Na putu u Atinu, srpski kralj Aleksandar Obrenović stigao u posetu Hilandaru, dobio Miroslavljevo jevanđelje na poklon.
- 3. 4. - U Milanu izlazi prvi broj La Gazzetta dello Sport.
- 3. 4. - Italijani poraženi od Mahdista kod Tukrufa (uglavnom stradali askariji).
- 4. 4. - Prvi broj nemačkog satiričnog nedeljnika Simplicissimus.
- 6 - 15. 4. -
Prve Olimpijske igre novog doba, u Ateni, s 311 sudionika iz 13 zemalja. Inicijator (otac modernog olimpizma) je francuski baron Pierre de Coubertin, koji je oživljavanjem antičkog ideala natjecanja želio dati prinos razumijevanju naroda. Momčilo Tapavica osvojio bronzu u teniskom singlu za Ugarsku.
- april - Svante Arrhenius objavio rad o uticaju ugljen dioksida na temperaturu.
- 20. 4. - Otvorena Gradska vijećnica u Sarajevu.
- 22. 4. (10. 4. po j.k.) - Đaci u Beogradu spalili mađarsku zastavu (tenzije od prethodne godine zbog zabrane uvoza svinja).
- 28. 4. - U Japanu donesen Građanski zakonik, po ugledu na nemački i francuski.
- 30. 4. - Prvi broj književnog časopisa "Zora" u Mostaru.
![](https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/cd/Biblioth%C3%A8que_Nationale_et_Universitaire_de_Bosnie-Herz%C3%A9govine_%281974%29.jpg/280px-Biblioth%C3%A8que_Nationale_et_Universitaire_de_Bosnie-Herz%C3%A9govine_%281974%29.jpg)
- 1. 5. - Ubijen persijski vladar Nasrudin-šah Kadžar, sledi Mozafaradin-šah (do 1907).
- 1. 5. - 15. 10. - Berlinska industrijska izložba.
- 2. 5. - Počinje mađarska proslava 1000-godišnjice dolaska u Panoniju, traje do kraja oktobra. Otvorena prva linija Budimpeštanskog metroa, drugog na svetu. Srpskoj vladi je bilo neprihvatljivo da se na otvaranju izložbe u Pešti nosi stara srpska zastava[4].
- 4. 5. - Prvi broj Daily Mail-a.
- 7. 5. (25. 4. po j.k.) - Bugarski knez Ferdinand I stigao u posetu Beogradu.
- 9. 5. - Prvo putovanje luksuznog voza Nord-Express, između Pariza i Sankt Petersburga.
- maj - Širi se pobuna pravoslavnih Grka na Kritu, dogodine će u sukob biti uvučena i Grčka. Ustanici opsedaju Vamos nekoliko dana, masakr hrišćana u Haniji.
- maj - Prvi broj nemačkog art magazina Jugend, po kome će nemački Art nouveau biti nazvan Jugendstil.
- 18. 5. - Plessy v. Ferguson: Vrhovni sud SAD potvrđuje ustavnost zakona o segregaciji u državama, prema doktrini "zasebno ali jednako" (stoji do 1954 i odluke u Brown v. Board of Education).
- 18. 5. - Mubarak Al-Sabah je novi emir Kuvajta (do 1915) nakon što su ubijena njegova polubraća.
- 20. 5. - Osnovana Francuska Somalija (Côte française des Somalis, od 1967. Territoire français des Afars et des Issas, od 1977. nezavisni Džibuti).
- 24. 5. - U Beogradu, u okviru "Sokola", osnovana Loptačka sekcija - začetak fudbala u Kraljevini Srbiji (prva utakmica odigrana 31. 5. kod Kule Nebojše).
- 26. 5. - Osnovan berzanski indeks Dow Jones Industrial Average.
- 26. 5. (14. 5. po j.k.) - Ruski car Nikolaj II krunisan u Uspenskom saboru/katedrali moskovskog Kremlja, zabeleška ovog događaja je prvi film snimljen u Rusiji, odn. prva snimljena koronacija.
- 27. 5. - Tornado opustošio Saint Louis, jedan od najrazornijih i najsmrtonosnijih u istoriji SAD, sa 255 mrtvih; ovih dana je zabeležen veliki broj tornada u regionu.
- 30. 5. - Hodinska katastrofa: u stampedu na proslavi krunisanja cara Nikolaja II poginulo 1360 ljudi.
![](https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/81/Korm%C3%A1nyz%C3%B3i_Palota_-_Fiume_%282%29.jpg/250px-Korm%C3%A1nyz%C3%B3i_Palota_-_Fiume_%282%29.jpg)
- 1. 6. - U Zagrebu osnovano Hrvatsko filatelističko društvo.
- 3. 6. - Potpisan Li-Lobanovljev ugovor, tajni i nejednaki ugovor između Rusije i Kine - vojni savez u zamenu za ruski upliv u Mandžuriji, tj. gradnju železnice i upotrebu luka (Port Artur).
- 3 - 11. 6. - Odbrana Vana: Jermenski branitelji su pristali otići u Persiju u pratnji osmanskih vojnika, ali je usput masakrirano nekoliko stotina.
- 4. 6. - Henry Ford napravio svoj prvi automobil - Ford Quadricycle.
- 4 - 27. 6. (novi kalendar) - Savez borbe za oslobođenje radničke klase (čiji je lider Vladimir Iljič uhapšen prošlog decembra) organizovao štrajk tekstilnih radnika u Sankt Peterburgu.
- 6. 6. (kalendar?) - U beogradskoj kafani "Kod zlatnog krsta" (danas "Dušanov grad" na Terazijama) održana prva bioskopska predstava. Datum je uzet za dan Jugoslovenske kinoteke.
- 7. 6. - Mahdistički rat, Bitka kod Firketa: britansko-egipatska vojska na čelu sa Kitchenerom porazila Mahdiste u severnom Sudanu.
- 8. 6. - Inaugurirana Zgrada Mađarskog parlamenta (završena 1904).
- 9. 6. - Sporazum Yamagata–Lobanov o sferama uticaja Japana i Rusije u Koreji.
- 9. 6. - 13. 10. - Sveruska izložba u Nižnjem Novgorodu predstavlja industrijska dostignuća Rusije, npr. Šuhovljeva dela, prvu hiperboloidnu građevinu i prvu tenzilnu strukturu.
- 15. 6. - Zemljotres Meiji-Sanriku u Japanu: u zemljotresu magnitude 8,5 i dva cunamija poginulo najmanje 22.000 ljudi.
- 16. 6. - Britanski parobrod Drummond Castle udario u greben kod francuskog ostrva Ouessant, troje preživelih i 243 stradalih.
- 17. 6. (5. 6. po j.k.) - "Srpske novine", zvanično glasilo Kraljevine Srbije, donele članak "Najnoviji fotografski iznalazak - Kinematograf"[5].
- 22. 6. - Francuski major Jean-Baptiste Marchand dobija komandu nad Misijom Kongo-Nil, koja će dve godine kasnije dovesti do Incidenta u Fashodi sa Britancima.
- 27. 6. (15. 6. po j.k. - Vidovdan) - Crnogorski knjaz Nikola I Petrović u Beogradu, oduševljen doček[4].
- 28. 6. - Đorđe Berović postavljen za valiju na Kritu, ne bi li smirio situaciju - Grci ga pozdravljaju a Turci/muslimani su neprijateljski nastrojeni.
![](https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/85/Sipski_kanal%2C_zavr%C5%A1etak_gradnje_1896._godine.jpg/250px-Sipski_kanal%2C_zavr%C5%A1etak_gradnje_1896._godine.jpg)
- 1. 7. -
Potpisan ugovor o osnivanju Federacije Malajskih Država, saveza četiri britanska protektorata na Malajskom poluostrvu.
- 7. 7. - Izvesni Charles Thomas Wooldridge obešen u Redinškom zatvoru, u kome leži i Oscar Wilde - događaj će opisati u The Ballad of Reading Gaol.
- 9. 7. - William Jennings Bryan kandidovan od Demokratske stranke za predsednika SAD; održao govor "Krst od zlata" u korist bimetalizma i slobodnog srebra i protiv zlatnog standarda ("nećete razapeti čovečanstvo na krst od zlata").
- 11. 7. - Wilfrid Laurier postaje prvi frankofoni premijer Kanade (do 1911).
- 26. 7. - 1. 8. - Četvrti kongres Internacionale u Londonu, "najburniji od svih kongresa".
- 27. 7. - Guglielmo Marconi prikazuje u Londonu svoj sistem bežične telegrafije.
- 29. 7. - Anadolska železnica produžena do Konye.
- jul (po j.k.) - Sporazum Srbije sa Ugarskom o izvozu svinja.
- jul - avgust - U sklopu Portinih reformi, u Staroj Srbiji radi inspekciona komisija za sudske, finansijske i policijske poslove.
- 6. 8. - Francuska anektira Madagaskar.
- 9. 8. (28. 7. po j.k.) - Veliki radikalski zbor u Beogradu na Topčiderskom brdu - veliki broj prisutnih iz cele zemlje.
- 9. 8. - Otto Lilienthal fatalno povređen pri probnom letu.
- 14. 8. - Donesen britanski zakon o gradnji Ugandanske železnice u Keniji, između luke Mombasa i Kisumua na Viktorijinom jezeru - pet godina gradnje, 2.500 mrtvih.
- avgust - Vrući talas na istoku Severne Amerike odnosi oko 1.500 života.
- 16. 8. - Otkriveno zlato u regionu Klondajk u kanadskoj provinciji Jukon - vest u ostatak sveta stiže tek sledeće godine (→ Zlatna groznica u Klondajku).
- 17. 8. - Bridget Driscoll je prvi pešak pregažen od automobila.
- 18. 8. - U Connstattu je Daimler-Motoren-Gesellschaft izazvao senzaciju, predstavivši prvo motorno teretno vozilo na svijetu. Vozač je još sjedio na otvorenom kao u kočiji.
- 18. 8. - U Nemačkoj donesen Građanski zakonik (Bürgerliches Gesetzbuch - BGB), na snazi od 1900.
- 20. 8. - Na zemunskom Gardošu otvorena Milenijumska kula - Kula Sibinjanin Janka.
- 23. 8. -
Pugad Lawin-ski poklič (datum i mesto sporni): počinje Filipinska revolucija protiv španske vlasti - završena uspešno 1898. u savezu sa SAD, ali praćena ratom sa bivšim saveznikom 1899-1902.
- 26. 8. - Pripadnici Jermenske revolucionarne federacije zauzeli Otomansku banku u Carigradu kako bi skrenuli pažnju na Hamidove masakre - povod za ubistvo još Jermena.
- 27. 8. - Dva dana nakon iznenadne smrti probritanskog sultana Hamada bin Thuwainija, počeo i završio se najkraći rat u historiji ratovanja - Englesko-zanzibarski rat (oko 40 minuta) - Khalid bin Barghash dobio azil kod Nemaca, postavljen Hamoud bin Mohammed (do 1902).
![](https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/1a/DMG-lastwagen-cannstatt-1896.jpg/200px-DMG-lastwagen-cannstatt-1896.jpg)
- 1. 9. - Francuzi zauzeli Ouagadougou, današnji glavni grad Burkine Faso.
- 13. 9. - Osnovan Savez lovačkih udruženja Kraljevine Srbije (ili 13.10.?).
- 13. 9. - Papina bula Apostolicae curae smatra ništavnim anglikansko sveštenstvo.
- 15. 9. - Crash at Crush: u Teksasu priređen spektakl, sudar dva voza pred 40.000 gledalaca - zbog neočekivane eksplozije kotlova 2-3 poginulih i mnogo ranjenih.
- septembar - Hjalmar Branting je prvi socijaldemokratski član švedskog parlamenta (1920. i prvi socijaldemokratski premijer).
- septembar - Zvanično ustanovljena kuga u Bombayu, mada je sumnjivih slučajeva bilo od maja[6].
- 22. 9. - Bečka vlada tek nakon 6 godina obznanila (u svezi s usvojenom saborskom odlukom od 6. studenoga 1890.) da se može u Zadru otvoriti nova gimnazija s hrvatskim nastavnim jezikom za školsku godinu 1897/98.
- 23. 9. - Kraljica Viktorija prevazišla dedu Georga III po najdužoj vladavini u zemlji (od 20. juna 1837.).
- 23. 9. - Britanci zauzeli Dongolu u Nubiji.
- 26. 9. - U Trentu otvoren Antimasonski kongres.
- 28. 9. (16. 9. po j.k.) - Vladari Austrougarske, Rumunije i Srbije u Oršavi prisustvuju otvaranju Sipskog kanala, koji olakšava plovidbu u Đerdapu.
- 28. 9. - Četvorica braće osnivaju Société Pathé Frères, koja će u prvoj polovini 20. veka biti najveća firma za filmsku opremu i produkciju, kao i proizvođač gramofonskih ploča.
- 28. 9. - Italija potpisuje konvencije sa Francuskom, kojima praktično priznaje Tunis kao francuski posed[7].
![](https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/06/Mauzoleum_w%C5%82adyki_Daniela_I_w_Cetynii.jpg/200px-Mauzoleum_w%C5%82adyki_Daniela_I_w_Cetynii.jpg)
- 1. 10. - Osnovana firma Hoffmann-La Roche.
- 9. 10. - Car Nikolaj II u poseti Parizu, govori o bratstvu po oružju sa Francuskom (ove jeseni je posetio i Austrougarsku, Nemačku i Britaniju).
- oktobar - Povodom dvjestogodišnjice dinastije Petrović-Njegoš, prenijeti su ostaci mitropolita Danila Petrovića iz Cetinjskog manastira u Mauzolej na Orlovom kršu iznad Cetinja[8]. Istim povodom je ustanovljen i Orden Petrović Njegoš.
- oktobar (po j.k.) - Godišnja skupština radikala u Kragujevcu, Glavni odbor preuzima glavnu reč u vođenju stranke.
- oktobar - Zbor prištinskih Albanaca u Pirinas-džamiji, protive se Portinim reformama, napadnute neke srpske kuće.
- 17. 10. - Praizvedba Čehovljeve drame "Galeb" u Sankt Peterburgu - prvo veče je loše prošlo.
- 18. 10. - Otvoren Spomenik caru Wilhelmu na Porta Westfalica, visok 88 metara - prevazići će ga samo Spomenik Bici naroda u Lajpcigu 1913.
- 23. 10. - Ugovor iz Addis Abebe je i formalan kraj Italijansko-abisinskog rata: priznata nezavisnost Etiopije, dogodine će i Francuzi i Britanci zaključiti ugovore s njom kao s jednakim partnerom.
![](https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/4d/Carlo_Brogi_%281850-1925%29_-_Elena_di_Montenegro%2C_ca._1897.jpg/150px-Carlo_Brogi_%281850-1925%29_-_Elena_di_Montenegro%2C_ca._1897.jpg)
- 24. 10. - Venčanje Jelene Petrović i italijanskog prestolonaslednika Viktora Emanuela (kraljevski par 1900-1946).
- 24. 10. - Otto von Bismarck objavio preko hamburških novina sadržaj Ugovora o reosiguranju iz 1887. između Nemačke i Rusije.
![](https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/b/b6/Porta_Westfalica_-_Kaiser-Wilhelm-Denkmal.jpg/220px-Porta_Westfalica_-_Kaiser-Wilhelm-Denkmal.jpg)
- 3. 11. - Izbori za predsednika SAD: republikanac William McKinley pobedio demokratu Bryana (271:176 elektora, 23:22 države); smatra se da je ovim započet Četvrti partijski sistem u SAD (1896-1932) u kome su uglavnom dominirali republikanci (doba je poznato i kao Doba progresivizma, Progressive Era).
- 3. 11. (22. 10. po j.k.) - Zakon o izmenama ustrojstva Velike škole (priprema za Beogradski univerzitet).
- 7. 11. - U Brazilu otpočeo Rat Canudosa.
- 7. 11. - Nikolaj Mandić imenovan za mitropolita dabrobosanskog.
- oko 11. 11. - Katastrofalne poplave na Drini i njenim pritokama, potpuno prekriven Stari most u Višegradu i odnesena ograda, poplavljena Semberija.[9]
- 16. 11. - Prvi prijenos Tesline naizmjenične električne energije, sa Nijagare do grada Buffalo.
- 21. 11. - U Hamburgu počinje štrajk lučkih radnika, traje do sledećeg februara.
- 22. 11. - Antun Mahnić imenovan za krčkog biskupa (do 1920).
- 24. 11. - Osnovan Pedagoški muzej u Beogradu.
- 27. 11. - U Frankfurtu izvedena Straussova simfonijska poema "Tako je govorio Zaratustra".
- novembar (po j.k.) - Nakon smrti skopskog mitropolita Metodija, Carigradska patrijaršija postavlja opet Grka, Amvrosija, mitropolita ohridskog, ali Srbi ga ne prihvataju.
- 30. 11. - Na Floridi uočeno "St. Augustinsko čudovište" - lešina džinovskog oktopoda ili ostaci kita.
- novembar-decembar? - Puč u Kraljevini Ruanda, na vlast dolazi Yuhi V (do 1931), oslanja se na Nemce.
- 8. 12. - Nemački parobrod Salier naleteo na greben uz severnu Španiju, stradalo svih 279 osoba.
- 10. 12. - Succès de scandale: praizvedba "Kralja Ibija" u Parizu uz veliko negodovanje publike.
- 22. 12. (10. 12. po j.k.) - U Srbiji donesen Zakon o akcionim društvima.
- decembar - Predstavnici 14 srpskih opština Bosne i Hercegovine šalju prvi memorandum dvorskoj kancelariji u Beču tužeći se na nepravde i nasilja i tražeći versku i školsku samoupravu, Kalaj radi na gušenju ovog pokreta[10].
- decembar (po j.k.) - Kralj Aleksandar odlikovao u Beču Benjamina Kalaja, ministra finansija Austrougarske i upravitelja Bosne i Hercegovine.
- 14. 12. - Glasgowski metro je treći najstariji na svetu.
- 17. 12. - Nikola Tesla počasni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.
- 26. 12. (14. 12. po j.k.) - Ostavka naprednjačke vlade Stojana Novakovića.
- 29. 12. (17. 12. po j.k.) - Đorđe Simić predsednik vlade u Srbiji - formalno neutralna, preovlađuje uticaj radikala.
- 30. 12. - Pogubljen filipinski nacionalni heroj José Rizal.
- 31. 12. - U Manausu otvorena opera Teatro Amazonas.
![](https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/53/Image_taken_from_page_71_of_%27The_Outgoing_Turk-_impressions_of_a_journey_through_the_western_Balkans_..._With_seventy-six_illustrations_..._and_three_maps%27_%2811298136376%29.jpg/220px-thumbnail.jpg)
- Osnovan etnološki časopis JAZU Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena (1995. izbrisano "Južnih Slavena").
- Osnovano ogledno poljoprivredno dobro Božjakovina.
- Ivan Paspa otvorio u Zagrebu radionicu za proizvodnju baterija.
- Đaci sarajevske gimnazije osnovali tajno društvo "Srpska svijest"[11].
- Jaša Tomić odslužio zatvorsku kaznu.
- U Srbiji formirano akcionarsko društvo za klanje i preradu stoke; privremena klanica u Nišu, pa u Beogradu.
- U kolubarskoj jami "Tvrdojevac" počelo kopanje uglja.
- Francuski kapital se angažuje u rudniku antimona u Zajači.
- U Beogradu podignut Dom Jevrema Grujića, danas spomenik kulture.
- Osnovan Peugeot.
- Scipione Riva-Rocci usavršio sfigmomanometar.
- Otkriven Zeemanov efekt.
- Georges Melies počinje snimanje filmova, npr. Escamotage d'une dame au théâtre Robert Houdin.
- 1895-96 - Emir Afganistana Abdur Rahman Khan potčinjava Kafiristan, preobraća stanovništvo u islam i menja ime zemlje u Nuristan.
-
Izložba hrvatskog šumarstva
-
"Hrvatska poljoprivredna dvorana"
-
"Bosanska kuća"
-
"Zgrada bosanske industrije"
- 1. 1. - Vukić Mićović, srpski hemičar, rektor BU, akademik SANU († 1981)
- 2. 1. - Dziga Vertov, filmski radnik († 1954)
- 14. 1. - John Rodrigo dos Passos, američki književnik († 1970.)
- 22. 1. - Sava Šumanović, srpski slikar († 1942)
- 23. 1. - Charlotte, velika vojvotkinja Luksemburga († 1985)
- 23. 1. - Nikola Cvejić, srpski operski pevač († 1987)
- 19. 2. - André Breton, književnik nadrealista († 1966)
- 10. 3. - Anka Krizmanić, hrvatska slikarica i grafičarka († 1987.)
- 25. 3. - Đuro Cvijić, rukovodilac KPJ († 1938)
- 3. 4. - Marko Orešković, učesnik Španskog rata i NOB, narodni heroj († 1941)
- 7. 4. - Mladen Stojanović, lekar, narodni heroj († 1942)
- 8. 4. - Ljubica Oblak-Strozzi, hrvatska pjevačica († 1981.)
- 15. 4. - Gerhard Fieseler, letački as, konstruktor aviona († 1987)
- 15. 4. - Nikolaj Semjonov, ruski fizičar i hemičar († 1986.)
- 16. 4. - Tristan Tzara, suosnivač dadaizma († 1963)
- 21. 4. - Ante Šercer, hrvatski liječnik († 1968.)
- 26. 4. - Ernst Udet, nemački letački as i general († 1941)
- 6. 5. - Rolf Maximilian Sievert, medicinski fizičar († 1966)
- 11. 5. - Josip Slavenski, kompozitor († 1955)
- 30. 5. - Howard Hawks, američki filmski redatelj († 1977.)
- 4. 6. - Jovan Šangajski, pravoslavni svetac († 1966)
- 6. 6. - Italo Balbo, fašistički lider, vazduhoplovni maršal († 1940)
- 7. 6. - Robert S. Mulliken, fizičar i hemičar, nobelovac († 1986)
- 19. 6. - Wallis Simpson, vojvotkinja od Windsora († 1986)
- 14. 7. - Buenaventura Durruti, španski revolucionar i anarhista († 1936.)
- 15. 7. - Alfred Albini, hrvatski arhitekt († 1978.)
- 16. 7. - Trygve Lie, prvi generalni sekretar UN († 1968)
- 18. 7. - Kamilo Horvatin, član CK KPJ († 1938.)
- 7. 8. - Imre Nagy, mađarski političar († 1958.)
- 9. 8. - Léonide Massine, ruski plesač i koreograf († 1979)
- 27. 8. - Léon Theremin, pronalazač († 1993)
- 1. 9. - A. C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada, osnivač pokreta Hare Krišna († 1977)
- 4. 9. - Antonin Artaud, glumac, pisac, pozorišni režiser († 1948)
- 5. 9. - Sima Milošević, lekar, učesnik NOB († 1943)
- 24. 9. - F. Scott Fitzgerald, književnik († 1940)
- 25. 9. - Sandro Pertini, predsednik Italije († 1990)
- 8. 10. - Julien Duvivier, francuski filmski redatelj († 1967.)
- 26. 10. - Leposava Kangrga - Bela Krleža, kazališna glumica († 1981)
- 27. 10. - Margareta Petrovna Forman, balerina, pedagoginja, koreografkinja i redateljica († 1970.)
- 31. 10. - Ethel Waters, pevačica († 1977)
- 3. 11. - Sulejman Bajraktarević, putopisac, pjesnik i prepisivač Kur'ana († 1977)
- 10. 11. - Vladimir Vranić, matematičar († 1976)
- 10. 11. - Andreas Stihl, švajcarski pronalazač, osnivač firme († 1973)
- 16. 11. - Oswald Mosley, britanski fašista († 1980)
- 21. 11. - Dragutin Keserović, četnički vojvoda († 1945)
- 23. 11. - Klement Gottwald, predsednik Čehoslovačke SR († 1953)
- 1. 12. - Georgij Žukov, maršal SSSR († 1974)
- 6. 12. - Ira Gershwin, stihopisac († 1983)
- 14. 12. - Jimmy Doolittle, američki vazduhoplovni general († 1993)
- 16. 12. - Ivan Merz, blaženik († 1928)
- 16. 12. - Anna Anderson, lažna Anastasija († 1984)
- 21. 12. - Konstantin Rokosovski, maršal SSSR i Poljske († 1968)
- 27. 12. - Carl Zuckmayer, njemački književnik
- Alija Alijagić, komunistički revolucionar († 1922.)
- 3. 1. - Miho Klaić, hrvatski političar i preporoditelj (* 1829.)
- 8. 1. - Paul Verlaine, francuski pjesnik (* 1844.)
- 8. 2. - Georgije Nikolajević, mitropolit dabrobosanski (* 1807)
- 20. 2. - Miloš Mile Dimitrijević, srpski pravnik, političari, predsednik Matice srpske (* 1824.)
- 27. 2. - Milojko Lešjanin, srpski general (* 1830)
- 28. 2. - Ante Starčević, hrvatski političar (* 1823)
- 1. 5. - Nasrudin-šah Kadžar, šah Irana (* 1831)
- 7. 5. - H. H. Holmes, serijski ubica (* 1861)
- 19. 5. - Karlo Ludovik, otac nadvojvode Franca Ferdinanda (* 1833)
- 20. 5. - Clara Schumann, njemačka pijanistica i kompozitor (* 1819)
- 24. 5. - Luigi Federico Menabrea, italijanski političar, general, matematičar (* 1809)
- 6. 6. - Milan Jovanović-Morski, lekar i književnik (* 1834)
- 13. 6. - Matija Mrazović, odvjetnik, političar i publicist (* 1824)
- 1. 7. - Harriet Beecher Stowe, američka spisateljica i abolicionistkinja (* 1811.)
- 13. 7. - Friedrich Kekule, nemački hemičar (* 1829.)
- 16. 7. - Edmond Goncourt, francuski romanopisac, osnivač akademije (* 1822.)
- 10. 8. - Otto Lilienthal, pionir avijacije (* 1848)
- 13. 8. - John Everett Millais, slikar (* 1829)
- 18. 9. - Hippolyte Fizeau, fizičar (* 1819)
- 21. 9. - Olga Petrović Njegoš, kćerka Danila I (* 1859)
- 23. 9. - Ivar Aasen, norveški pisac (* 1813)
- 11. 10. - Anton Bruckner, austrijski orguljaš i kompozitor (* 1824)
- 16. 10. - Mojsije Veresić, bivši episkop negotinski (* 1835)
- 19. 10. - Šime Ljubić, hrvatski arheolog, povjesničar i biograf (* 1822.)
- 16. 11. - Josip Šokčević, bivši hrvatski ban (* 1811)
- 10. 12. - Alfred Nobel, švedski kemičar, pronalazač, filantrop, mirotvorac, kozmopolit i industrijalac (* 1833.)
- 30. 12. - José Rizal, nacionalni heroj Filipina (* 1861)
- Antonije Popović - Tonka, leskovački industrijalac (* 1843)
- Vasilije Kovačević, vođa iz Bosansko-hercegovačkog ustanka (* 1844)
- ↑ R. J. Crampton (12 March 1987). A Short History of Modern Bulgaria. CUP Archive. str. 38–. ISBN 978-0-521-27323-7.
- ↑ "Politika", 22. feb. 1936
- ↑ Between Nation and State: Serbian Politics in Croatia Before the First World War, by Nicholas J. Miller, p. 47
- ↑ 4,0 4,1 Ćorović, Vladimir. Istorija srpskog naroda - Poslednji Obrenović. rastko.rs
- ↑ Srpske novine, 5. jun 1896, str. 2. digitalna.nb.rs (pristup. 24.3.2017)
- ↑ Bubonic Plague in Bombay, 1896-1914 Arhivirano 2016-05-13 na Wayback Machine-u. iias.asia
- ↑ Mary Dewhurst Lewis (27 September 2013). Divided Rule: Sovereignty and Empire in French Tunisia, 1881Ð1938. Univ of California Press. str. 56–. ISBN 978-0-520-27915-5.
- ↑ Narodni muzej Crne Gore - Mauzolej vladike Danila na Orlovom kršu. mnmuseum.org
- ↑ Кратка историја поплава у Семберији. frontal.rs
- ↑ Ćorović, Vladimir (1939). Političke prilike u Bosni i Hercegovini. rastko.rs
- ↑ Ćorović, Vladimir. Istorija srpskog naroda - Nova omladina. rastko.rs