Sjevernjača

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Alpha Ursae Minoris
Opservacijski podaci
Epoha J2000
Sazvježde Mali medvjed
Rektascenzija 02h 31m 48.7s
Deklinacija (astronomija) +89° 15′ 51″
Vidljiva veličina (V) 1.97
Karakteristike
Spektralni tip F7 Ib-II SB
B-V Indeks boja 0.60
U-B Indeks boja 0.38
Promjenljivi tip Cefeida
Astrometrija
Radijalna brzina (Rv)-17 km/s
Pravo kretanje (μみゅー) RA: 44.22 mas/god.
Dec.: -11.74 mas/god.
Paralaksa (πぱい)7.56 ± 0.48 mas
Udaljenost431 ly (132 pc)
Apsolutna veličina (MV)-3.64
Detalji
Masa 6 M
Radijus 30 R
Luminozitet 2200 L
Temperatura 7000 K
Metalicitet ?
Rotacija ~17 km/s
Starost ? godina
Ostale oznake
Polaris, Cynosura, Alruccabah, Phoenice, Tramontana, Angel Stern, Navigatoria, Star of Arcady, Yilduz, Mismar, Polyarnaya, 1 Ursae Minoris, HR 424, BD +88°8, HD 8890, SAO 308, FK5 907, GC 2243, ADS 1477, CCDM 02319+8915, HIP 11767.
Sjevernjača se nalazi na nebu tako da se prvo pronađe Veliki medvjed, koji ima oblik velikih kola (7 zvijezda) i zatim se od zadnjih dviju zvijezda produlji linija (otprilike 5 duljina) i smjer vodi na Sjevernjaču u Malom medvjedu.
Projekcija precesije sjevernog pola na fiksnom nebu epohe J2000.0 za vremenski interval od 48000 p. n. e. do 52000 n. e.[1]. Stoga će današnju Sjevernjaču zamjenjivati druge zvijezde.

Sjevernjača (αあるふぁ UMi / αあるふぁ Ursae Minoris / Alpha Malog medvjeda, lat: Polaris) je najsjajnija zvijezda zviježđa Mali medvjed. Sjevernjača je vrlo blizu sjevernog nebeskog pola, pa je pomoću nje lako odrediti pravac sjevera. Ponekad se u narodu može čuti da je Sjevernjača najsjanija zvijezda na nebu, što je zabluda. U stvarnosti je 45. po sjaju na noćnom nebu, dok je nasjajnija zvijezda zapravo Sirius. Latinski naziv Polaris dolazi od Stella Polaris (Polarna zvijezda). Vrlo rijetko je u upotrebi i grčki naziv Cynosura (Κυνόσουρα), što znači "rep psa", te Polaris Borealis.

Sjevernjača je od nas udaljena otprilike 430 svjetlosnih godina. Oko nje kruže još četiri zvijezde: dvije bliske zvijezde nalaze se na udaljenosti od 18 AJ (UMi Ab) i 2400 AJ (UMi B). UMi B, poznata još kao Polaris B, lako je vidljiva i malim amaterskim teleskopom.

Polarna zvijezda

[uredi | uredi kod]
Glavni članak: Polarna zvijezda

Polarna zvijezda je zvijezda najbliža nebeskom polu.

Sjevernjača (trenutna Polarna zvijezda, Polaris, Alfa Maloga medvjeda, αあるふぁ Ursae Minoris) je zvijezda najbliža sjevernomu nebeskom polu (udaljena 42), gotovo nepomična na nebeskoj sferi i zbog toga pogodna za orijentaciju. Najsjajnija je zvijezda Maloga medvjeda, promjenljiva sjaja, prosječne prividne magnitude 1,9. Sjaj joj se mijenja u razdoblju od 4 dana. To je trojni zvjezdani sustav udaljen od Zemlje približno 430 svjetlosnih godina. Sjevernjača Aa žuti je div, cefeida mase oko 6 puta veće od Sunčeve, oko 46 puta većega promjera, 2200 puta većega sjaja i površinske temperature oko 7 200 K (6 927 °C). Sjevernjača B može se uočiti i s pomoću manjega teleskopa, a Sjevernjača Ab prvi je put snimljena 2006. s pomoću Hubbleova svemirskog teleskopa. [2]

Na južnom nebeskom polu trenutno nema tako sjajne zvijezde u blizini da bi se mogla nazvati Južna Polarna zvijezda. Najbliža zvijezda je Sigma Oktant (σしぐま Octantis) koja se ponekad naziva i Južna zvijezda.

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. Vondrák, J.; Capitaine, N.; Wallace, P. (2011-10-01). „New precession expressions, valid for long time intervals” (en). Astronomy & Astrophysics 534: A22. DOI:10.1051/0004-6361/201117274. ISSN 0004-6361. 
  2. Sjevernjača, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]