Fascija
| Fascija | |
|---|---|
 Omotač rektusa, primjer fascije | |
| Detalji | |
| Latinski | Fascia |
| Prekurzor | Mezenhim |
| Identifikatori | |
| Gray's | p.376 |
| TA | A04.0.00.031 |
| FMA | 78550 |
| Anatomska terminologija | |
Fascija (lat. fascia, plural fasciae) od latinskog: "traka") je traka ili list vezivnog tkiva, prvenstveno kolagena, ispod kože koji se pričvršćuje, stabilizira, zatvara i odvaja mišiće i ostale unutrašnje organe. Fascija je klasificirana po slojevima, kao površinska fascija, duboka fascija i "'visceralna", "parijetalna" ili utrobna fascija, ili po njihovoj funkciji i anatomskom položaju.[1] Fascije su slične ligamentima i tetivama, jer imaju kolagen kao glavnu komponentu. Razlikuju se po svom položaju i funkciji: ligamenti se pridružuju jednoj kosti i drugoj kosti, tetive se spajaju s mišićima do kosti, a fascije okružuju mišiće i druge strukture.
Struktura
[uredi | uredi izvor]Postoje neke kontroverze oko toga koje se strukture smatraju "fascijama" i kako treba svrstati tipove fascija.[2] Poznato je da su različite definicije fascija koje nude priznati autoriteti ne uživaju univerzalni sporazum i svi imaju različite nedostatke. Te su definicije ostale bez konsenzusa, deskriptivne, u potpunosti prihvatajuće definicije koja bi odgovarale svim zainteresiranim medicinskim agencijama / istraživačima i njihovim srodnim disciplinama (16).
Dva najčešća sistema su:
- Onaj koji je naveden u izdanju Nomina Anatomica iz 1983. (NA 1983)
- Onaj koja je navedena u izdanju Terminologia Anatomica iz 1997. (TA 1997)
| NA 1983 | TA 1997 | Opis | Primjer |
|---|---|---|---|
| Površinska fascija | (Bez podrazumijevajućih fascija u ovom sistemu) | Ova se nalazi potkožno u većini tjelesnih regija, miješajući se sa mrežastim slojem dermisa.[3] | Scarpina fascija |
| Duboka fascija | Mišićna fascija | Ovo je gusto vlaknasto vezivno tkivo koje prožima i okružuje mišiće, kosti, živce i krvnesudove u tijelu. | Transverzalna fascija |
| Visceralna fascija | Utrobna fascija, parijetalna fascija | Ove podržavaju organe unutar njihovih šupljina i omotavaju ih u slojeve vezivnog tkiva membrane. | Perikard |
Površinska fascija
[uredi | uredi izvor]Površinska fascija je najniži sloj kože u gotovo svim predjelima tijela, koji se stapa sa slojem mrežastog dermisa.[4] Prisutna je na licu, iznad gornjeg dijela sternokleidomastoida, na potiljku vrata i iznad glave sternuma.[5] Sastoji se uglavnom od labavog areolskog vezivnog i masnog vezivnog tkiva i predstavlja sloj koji prvenstveno određuje oblik tijela. Pored prisustva potkožne površinska fascija okružuje organe i žlojezde, neurovaskularnog snopa, a nalazi se na mnogim drugim lokacijama na kojima se ispunjava inače zauzeti prostor. Služi kao medij za skladištenje masti i vode; kao prolaz za limfne, nervne i krvne sudove; služi i kao zaštitna obloga za jastuk i izolaciju.[6]
Površinska fascija je prisutna, ali ne sadrži masnoću, u očnim kapcima, ušima, skrotumu, penisu i klitorisu.[7] Zbog svojih viskoelastičnih svojstava, površinska fascija može se razvući kako bi se prilagodila taloženju masnog tkiva koje prati običano i prenatalni dobitak težine. Nakon trudnoće i gubitka kilograma, površinska fascija se polahko vraća na prvobitnu razinu napetosti.
Visceralna (utrobna) fascija
[uredi | uredi izvor]Visceralna fascija (koja se također naziva i subserozna fascija) podržava organe unutar njihovih šupljina i omotava ih u slojeve membrana vezivnog tkiva. Svaki od organa pokriven je dvostrukim slojem fascije; ovi slojevi su razdvojeni tankom seroznom membranom.
- Spoljni zid organa poznat je kao parijetalni sloj.
- Koža organa poznata je kao sloj viscera. Organi imaju specijalizirana imena za njihove visceralne fascije. U mozgu su poznati kao meninge; u srcu su poznati kao perikardni; u plućima su poznate kao pleure, a u trbuhu kao peritoneumske.[8]
Visceralna fascija je manje istegljiva od površinske fascije. Zbog suspenzorske uloge za organe, njen tonus treba održavati prilično dosljedno. Ako je previše lahak, doprinosi prolapsu organa, ali ako je hipertoničničan, ograničava pokretljivost pravih organa.[9]
Duboka fascija
[uredi | uredi izvor]Duboka fascija je sloj gustog vlaknastog vezivnog tkiva koji okružuje pojedine mišiće, a također dijeli grupe mišića na fascijske odeljke. Ova fascija ima visoku gustoću elastinskih vlakana koja određuje njenu proširivost ili otpornost.[10] Duboka fascija prvobitno se smatrala u biti avaskularnom. Međutim, novija ispitivanja potvrdila su veliko prisustvo tankih krvnih sudova.[11] Duboka fascija je također bogato snabdjevena senzornim receptorima.[12] Primjeri duboke fascije su fascia lata, fascia cruris, brahijalna fascija, plantarna fascija, torakolumbalna fascija i Buckova fascija.
Funkcija
[uredi | uredi izvor]Fascije su tradicijski smatrane pasivnim strukturama koje prenose mehaničku napetost stvorenu mišićnim aktivnostima ili vanjskim silama po cijelom tijelu. Važna funkcija mišićne fascije je da smanji trenje mišićne sile. Pri tome fascije pružaju potporne i pokretne omotače za nerve i krvne sudove dok prolaze kroz mišiće i između njih.[13] Fascijska tkiva su često inervirana senzornim živčanim završecima. Tu spadaju mijelinizirani kao i nemelinizirani nervi. Na osnovu toga postuliran je proprioceptiv, nociceptiv kao i interoceptivna funkcija fascija.[14]
Fascijska tkiva – posebno ona sa tendinusnim ili aponeurotskim svojstvima – također su u stanju pohraniti i osloboditi potencijalnu elastičnu energiju.
Klinički značaj
[uredi | uredi izvor]Fascija postaje klinički važna kad izgubi krutost, postane previše kruta ili ima smanjenu sposobnost smicanja.[15] Kada upalni fasciitis ili trauma uzrokuje fibrozu i adhezije, fascijsko tkivo ne uspijeva učinkovito diferencirati susjedne strukture. To se može dogoditi nakon operacije gdje je fascija urezana i liječenje uključuje ožiljak koji prolazi kroz okolne strukture.
Anatomski odjeljci
[uredi | uredi izvor]Fascijski odjeljci ili kompartmenti su sekcije unutar tijela, koje sadrže mišiće i nerve i okružen je fascijom. U ljudskom tijelu, u udovima svaki od njih može se podijeliti u dva segmenta – gornji ud može se podijeliti na šaku i podlakticu i presjeci oba ova dijela fascijalni odjeljci šake i fascijalni odjeljci podlaktice sadrže prednji i stražnji odjeljak. Slično tome, donji udovi mogu se podijeliti u dva segmenta – potkoljenica i natkoljenica, a oni sadrže fascijalne odjeljke nogu i fascijalne odjeljke bedara.
Fasciotomija se može koristiti za ublažavanje sindroma pregrada kao rezultat visokog pritiska u fascijskom odjeljku.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Marieb, Elaine Nicpon; Hoehn, Katja (2007). Human anatomy & physiology. Pearson Education. str. 133. ISBN 978-0-321-37294-9.
- ^ Committee on Anatomical Termi, Federative. Terminologia Anatomica: International Anatomical Terminology. Thieme Stuttgart. str. 33. ISBN 3-13-114361-4.
- ^ Skandalakis, John E.; Skandalakis, P.N.; Skandalakis, L.J.; Skandalakis, J. (2002). Surgical Anatomy and Technique, 2nd Ed. Atlanta, GA: Springer. str. 1–2. ISBN 0-387-98752-5.
- ^ Skandalakis, John E.; Skandalakis, P.N.; Skandalakis, L.J.; Skandalakis, J. (2002). Surgical Anatomy and Technique, 2nd Ed. Atlanta, GA: Springer. str. 1–2. ISBN 0-387-98752-5.
- ^ Paoletti, Serge (2006). The Fasciae: Anatomy, Dysfunction & Treatment. Seattle, WA: Eastland Press. str. 23–24. ISBN 0-939616-53-X.
- ^ Hedley, Gil (2005). The Integral Anatomy Series Vol. 1: Skin and Superficial fascia.
- ^ Norman Eizenberg, General Anatomy:Principles and Applications (2008), p 70.
- ^ Hedley, Gil (2005). The Integral Anatomy Series Vol. 3: Cranial and Visceral Fasciae (DVD). Integral Anatomy Productions. Pristupljeno 17. 7. 2006.
- ^ Paoletti, Serge (2006). The Fasciae: Anatomy, Dysfunction & Treatment. Seattle, WA: Eastland Press. str. 146–147. ISBN 0-939616-53-X.
- ^ Hedley, Gil (2005). The Integral Anatomy Series Vol. 2: Deep Fascia and Muscle (DVD). Integral Anatomy Productions. Pristupljeno 17. 7. 2006.
- ^ Stecco, Carla (2015). Functional Atlas of the Human Fascial System. Edinburgh, UK: Churchill Livingstone Elsevier. str. 59. ISBN 978-0-7020-4430-4.
- ^ Schleip, Robert (2003). "Fascial plasticity – a new neurobiological explanation: Part 1". Journal of Bodywork and Movement Therapies. 7 (1): 11–9. doi:10.1016/S1360-8592(02)00067-0.
- ^ Faller, A.; Schuenke, M. (2004). The Human Body. Thieme Medical Publishers. str. 127.
- ^ Schleip R "Fascia as an organ of communication". In: Schleip R, et al. "Fascia - the tensional network of the human body", Elsevier Ltd, Edinburgh 2012, pages 77-112.
- ^ "Clinical relevance of fascial tissue and dysfunctions". Curr Pain Headache Rep. 18 (8): 439. 2014. doi:10.1007/s11916-014-0439-y. PMID 24962403.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
- Fascia Research
- lesson1layersofbody u The Anatomy Lesson Wesleya Normana (Univerzitet Georgetown)