Anhui
Ānhuī | |
---|---|
Položaj Ahuija u Kini | |
Kineske pokrajine | |
Vrsta uprave | Pokrajina |
Sjedište | Hefei |
• najveći grad | Hefei |
• Partijski sekretar | Zhang Baoshun |
• Guverner | Wang Xuejun (privremeni) |
Površina | 139.400 km² (na 22. mjestu) |
Stanovništvo | |
• ukupno (2010.) | 59.500.510 (na 8. mjestu) |
• gustoća | 440 st./km² (na 9. mjestu) |
Službeni jezici i dijalekti | sečuanski |
HDI (2008.) | 0,750 (26.) |
Etničke grupe | Han Kinezi (99%) Huej (0,6%) |
Prefekture | 17 |
Županije | 105 |
Gradovi | 1.845 |
ISO 3166-2 | CN-34 |
Web stranica | www.ah.gov.cn/ |
Politička podjela Ahuija |
Anhui (kin.:
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Anhui leži u dolinama kroz koje protječu rijeke Yangtze i Huai He, dok potonja pripada Velikoj kineskoj nizini. Na jugozapadu pokrajine su planine, među kojima je najpoznatija i najviša Huang Shan s 1.873 metara visine. Najveće jezero, Chao Hu, površine oko 800 km², nalazi se u samom središtu pokrajine.
Klima Anhuija je između umjerene i suptropske, s tim da je sjever umjereniji s jasnijim godišnjim dobima, dok jug obiluje padalinama u lipnju i srpnju, što može dovesti do čestih poplava.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Pokrajina Anhui osnovana je u 17. stoljeću, a sve do tada je sjeverni Anhui bio pod kulturnim utjecajem Henana, a južni dio Hubeija i Jiangsua. Brdoviti jugoistočni Anhui je povijesno tvorio jedinstven i izvoran kulturni krug. Tako je tijekom Razdoblja zaraćenih država (475. pr. Kr.-221. pr. Kr.) grad Shouchun u središtu Anhuija postao prvom prijestolnicom kraljevstva Chu.
Anhui je u Kineskom carstvu bio pod zapovjedništvom raznih vojskovođa, poput Yuan Shua koji je vladao svojim kraljevstvom iz Shouchuna netom prije nego što ga je porazio Cao Cao, osnivač kraljevstva Cao Wei (220. – 280.), jednog od povijesna Tri kraljevstva.
Tijekom burnog 4. stoljeća kada su sjeverom harali nomadski narodi, a na jugu se vodile frakcijske borbe, Anhui se našao na mjestu stoljetne podijele na sjevernu i južnu Kinu. Tako se na ovim prostorima odigrala sudbonosna Bitka kod Feishuija, između sjeverne dinastije Raniji Qin i južne dinastije Jin, 383 god.
Uslijedile su relativno mirne godine pod dinastijama Sui (581. – 618.) i Tang (618. – 907.), dok je tijekom sjevernjačke džurdžijske dinastije Jin i južne dinastije Sung Anhui opet bio podijeljen između sjevera i juga, ovaj put duž rijeke Huai He.
Dinastija Ming, sa sjedištem u obližnjem Nanjingu u susjednoj pokrajini Jiangsu, upravljali su Jiangsuom i Anhuijem kao „područjem pod izravnom upravom dvora”, Nanzhili (
Sjedište pokrajine se premjestilo iz Anqinga u Hefei 1946. god., a kada je osnovana NR Kina 1949. god., Anhui je nakratko bio podijeljen u dvije pokrajine, Wanbei na sjeveru i Wannan na jugu, koje su se ponovno spojile 1952. god.
Znamenitosti[uredi | uredi kôd]
Huang Shan, jedna od svetih planina Kine, najslavnija je po svojim slikovitim krajolicima jedinstveno oblikovanih granitnih vrhova, Huangshan borova i veličanstvenim oblacima iz kojih vire. Tako je Huang Shan često bio motivom tradicionalnog kineskog slikarstva i pjesništva, pa čak i moderne fotografije. Zbog toga je gorje Huang shan, poznato i kao „najljupkija planina Kine”, upisano na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji, 1990. godine.[1]
Također su 2000. god. upisana i „drevna sela Anhuija”: Xidi (
Upravna podjela[uredi | uredi kôd]
Pokrajina Anhui je podijeljena na 17 prefektura:
Zemljovid | # | Naziv | Upravno sjedište | Kinesko pismo Pinyin |
Stanovništvo (2010.) |
---|---|---|---|---|---|
— Gradske prefekture — | |||||
1. | Hefei | Luyang (distrikt) | Héféi Shì |
7.457.000 | |
2. | Anqing | Yingjiang (distrikt) | Ānqìng Shì |
5.311.000 | |
3. | Bengbu | Longzihu (distrikt) | 蚌埠 Bèngbù Shì |
3.164.000 | |
4. | Bozhou | Qiaocheng (distrikt) | 亳州 Bózhōu Shì |
4.851.000 | |
5. | Xuancheng | Xuanzhou (distrikt) | Xuānchéng Shì |
2.533.000 | |
6. | Chizhou | Guichi (distrikt) | Chízhōu Shì |
1.403.000 | |
7. | Chuzhou | Langya (distrikt) | 滁州 Chúzhōu Shì |
3.938.000 | |
8. | Fuyang | Yingzhou (distrikt) | 阜阳 Fǔyáng Shì |
7.600.000 | |
9. | Huaibei | Lieshan (distrikt) | 淮北 Huáiběi Shì |
2.114.000 | |
10. | Huainan | Tianjia'an (distrikt) | Huáinán Shì |
2.334.000 | |
11. | Huangshan | Tunxi (distrikt) | Huángshān Shì |
1.359.000 | |
12. | Lu'an | Jin'an (distrikt) | Lù'ān Shì |
5.612.000 | |
13. | Ma'anshan | Yushan (distrikt) | 马 Mǎ'ānshān Shì |
2.304.000 | |
14 | Suzhou | Yongqiao (distrikt) | Sùzhōu Shì |
5.353.000 | |
15. | Tongling | Tongguanshan (distrikt) | 铜陵 Tónglíng Shì |
724.000 | |
16. | Wuhu | Jinghu (distrikt) | 芜湖 Wúhú Shì |
3.443.000 |
Prefekture Anhuija su podijeljene na 105 okružnih jedinica, od kojih 44 distrikta, 5 gradskih okruga i 56 okruga. Oni se nadalje dijele na 1.845 općina, i to 972 grada, 634 naselja, devet etničkih naselja i 230 poddistrikta.
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
Glavne gospodarske grane su poljoprivreda i eksploatacija i prerada željezne rude. Anhui je značajno siromašniji od svojih razvijenih istočnih susjeda, provincija Zhejiang i Jiangsu.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ http://whc.unesco.org/en/list/547 Preuzeto 7. studenog 2011.
- ↑ Drevna sela Anhuija: Xidi i Hongcun na UNESCO-ovim službenim stranicama (engl.) Preuzeto 31. kolovoza 2011.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Službene stranice turističkog ureda pokrajine Anhui Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. studenoga 2019. (Wayback Machine)
- Gospodarski profil pokrajine Anhui na stranicama Hong Kong Trade Development Council (HKTDC) (engl.)
- Vodič kroz pokrajinu Anhui Arhivirana inačica izvorne stranice od 14. studenoga 2011. (Wayback Machine) (engl.)
|