Novogrčki jezik
| Novogrčki jezik | |
| Ελληνική γλώσσα – Ελληνικά | |
| Države |  Grčka Cipar Albanija Armenija Turskai dr. |
| Regije | Prvenstveno Grčka |
| Etnicitet | Grci |
| Govornici | 12 milijuna (2014.)[1] |
| Rang | 74. |
| Razredba | indoeuropski helenski grčki |
| Pismo | Grčki alfabet |
| Službeni status | |
| Služben u | Grčka Cipar EU
|
| Ustanova | Centar za grčki jezik |
| Jezični kôd | |
| ISO 639-1 | el |
| ISO 639-2 | gre (B) / ell (T) |
| ISO 639-3 | ell |
| Povezani članci: jezik | jezična porodica | popis jezika (po kodnim nazivima) | |
Novogrčki (moderni grčki; ISO 639-3: ell; helenski, grčki: Ελληνική γλώσσα) službeni je jezik Grčke i grčkog dijela Cipra, a od 1981. jedan je od službenih jezika EU. Govori ga i znatan broj iseljenika grčkog porijekla, najviše u Sjevernoj Americi, Njemačkoj, Australiji, Velikoj Bitaniji, Italiji i Albaniji.
Grčki jezik je jedan od šest helenskih jezika koji pripada atičkoj skupini indoeuropske jezične porodice, a govori ga preko 12 000 000 Grka: 10 700 000 u Grčkoj (2002. godine), 689 000 na Cipru (2002.), i u drugim državama. Postoje 3 dijalekta:
- arhaično literalno narječje katarevusa
- dimotiki, danas službeni jezik
- sarakačansko narječje, u stvari možda i zaseban jezik kojim se služe Sarakačani ili Karakačani, pastirsko aromunsko pleme iz sjeverne Grčke, Makedonije i Bugarske.
Podrobniji članak o temi: Fonologija novogrčkog jezikaFonologija modernoga grčkog jezika uključuje suglasničke i samoglasničke glasove.
Suglasnički sustav ima tri problema oko kojih se učenjaci spore: fonemski status palatala, fonemski status afrikata [t͡s] i [d͡z] te fonemski status zvučnih ploziva.[2]
Bez afrikata i palatala sustav izgleda ovako:[3]
| labijalni | dentalni | alveolarni | velarni | ||
|---|---|---|---|---|---|
| nazal | /m/ |
/n/ |
|||
| ploziv | bezvučan | /p/ |
/t/ |
/k/ | |
| zvučan | /b/ |
/d/ |
/ɡ/ | ||
| frikativ | bezvučan | /f/ |
/ |
/s/ |
/x/ |
| zvučan | /v/ |
/ð/ |
/z/ |
/ɣ/ | |
| dotačnik | /ɾ/ |
||||
| lateral | /l/ | ||||
Palatali grčkoga jezika jesu: /c/, /ɟ/, /ç/, /ʝ/. Iako se pred samoglasnicima /a, o, u/ mogu pojaviti kao i velari, pred prednjim samoglasnicima /e, i/ u komplementarnoj su distribuciji. Glasovi [ʎ] i [ɲ] ipak su alofoni glasova [l] i [n].
Grčki ima jednostavan sustav samoglasnika jako sličan hrvatskom:[3]
| Prednji | Stražnji | |
|---|---|---|
| Zatvoreni | i | u |
| Poluzatvoreni | e | o |
| Otvoreni | a |
Ovdje je primjer riječi koje se razlikuju samo po samoglasniku:[4]
| /pas/ | 'ti bi išao' | |
| /pes/ | 'reci' | |
| /pis/ | 'ti bi rekao' | |
| /pos/ | 'da' (veznik) | |
| /pu/ | 'gdje' |
| Slovo/slova | Izgovor | Opis | Primjer |
|---|---|---|---|
| Samoglasnici | |||
| [a] | slično pas | ||
| [av] | slično lav | αύ | |
| [af] | av pred bezvučnim suglasnicima, kao afta | ||
| άι, άη, αϊ, αϋ | [ai] | slično laik | |
| [e] | slično veza | ||
| [ev] | slično prevara | Εύ παρασκ | |
| [ef] | ev pred bezvučnim suglasnicima, slično sef | ||
| έι, εϊ | [ei] | slično hej | |
| [i] | slično sitno | παράν | |
| [j] | pred samoglasnicima u stranim riječima, slično jato | ||
| [if] | slično sifilis | ||
| [o] | slično rob | ||
| όι, οϊ | [oi] | slično koji | οϊμωγή [oimoˈʝi] |
| [u] | slično rupa | ||
| [w] | iz engleskog, slično vuk | ||
| Suglasnici | |||
| [m] | slično majka | ||
| [ɱ] | pred [f] i [v], slično amfora | έ | |
| [b] | na početku riječi slično brat | ||
| [mb] ili [b] | u sredini riječi i na kraju, slično mamba ili obraz | έ | |
| [mp] | u stranim riječima, slično lampa | κά | |
| [p] | slično predmet | ||
| [b] | na početku riječi kada riječ ispred završava na glas -n, slično brat | ||
| [v] | slično veza | ||
| [f] | slično frak | ||
| [n] | slično nos | Κί | |
| [m] | na kraju riječi pred riječima koje počinju s |
||
| [ɱ] | na kraju riječi pred |
||
| [ŋ] | na kraju riječi pred |
||
| [nʲ] | pred a, o ili u, slično njega | ||
| [ni] | pred a, o ili u u znanstvenim riječima, slično anion | παρά | |
| [d] | na početku riječi, slično dar | ||
| [d] ili [nd] | u sredini riječi i na kraju, slično oda ili Ande | ||
| [t] | slično sat | ||
| [d] | na početku riječi kada riječ ispred završava na glas -n, slično dar | ||
| [ð] | slično engleskom this | ||
| [ |
slično engleskom thing | ||
| [k] | pred a, o ili u i suglasnicima, slično kraj | ||
| [kʲ] | pred i ili e, slično kj | κύ | |
| [g] | pred a, o ili u i suglasnicima na početku riječi kada riječ ispred završava na glas -n,
slično glas |
||
| [gʲ] | pred i ili e na početku riječi kada riječ ispred završava na - glas -n, slično gj | ||
| [ɣ] | pred a, o, u ili suglasnicima, slično strah ga | ||
| [ʝ] | pred i ili e, slično jakom j, donekle slično grožđe, ali slabije | ||
| [ʝ] | pred a, o ili u, slično jakom j, donekle slično grožđe, ali slabije | ||
| [g] ili [ŋg] | pred a, o, u ili suglasnicima, slično grad ili mango | ||
| [gʲ] ili [ŋgʲ] | pred i ili e, slično gj ili ngj | ||
| [g] | pred a, o, u ili suglasnikom na početku riječi, slično grad | ||
| [g] ili [ŋg] | pred a, o, u ili suglasnikom u sredini riječi, slično grad ili mango | ||
| [gʲ] | pred i ili e na početku riječi, slično gj | ||
| [gʲ] ili [ŋgʲ] | pred i ili e u sredini riječi, slično gj ili ngj | ||
| [ŋgʲ] ili [gʲ] | pred a, o ili u, slično gj ili ngj | αστροφε | |
| [gʲ] | pred a, o ili u na početku riječi, slično gj | ||
| [gʲ] ili [ŋgʲ] | pred a, o, u u sredini riječi, slično gj ili ngj | ||
| [ŋx] | pred a, o, u ili suglasnikom, slično anhedonija | σύ | |
| [ŋç] | pred i ili e, slično nhj, donekle slično lišće, ali slabije | ||
| [x] | pred a, o, u ili suglasnikom i na kraju riječi, slično grah | Αλλά | |
| [ç] | pred i ili e, slično hj, donekle slično lišće, ali slabije | ||
| [ç] | pred a, o ili u, slično hj, donekle slično lišće, ali slabije | ||
| [l] | slično led | ||
| [lʲ] | pred a, o ili u, slično lijes, slično ljuljanje | ||
| [li] | pred a, o ili u u znanstvenim riječima, slično liofilija | ||
| [r] | slično rad | βά | |
| [ɾ] | pred samoglasnicima, poput [r], ali jezik samo jednom dodirne alveolu | ||
| [s] | slično sat, ali ponešto jače i tamnije, slično lišće | ||
| [z] | pred [v], [ð], [ɣ], [b], [m], fakultativno pred [r]l, na kraju riječi pred riječju koja počinje
zvučnim suglasnikom, slično zid |
πολιτι | |
| [z] | slično zid | ||
| [ps] | slično psiha | ||
| [bz] | slično bzikati | ||
| [ts] | slično cesta | ||
| [dz] | slično stric bi | ||
| [ks] | slično oksid | ||
| [gz] | slično egzaktan | ||
Podrobniji članak o temi: Gramatika novogrčkog jezikaModerni grčki jezik ima četiri padeža: nominativ, akuzativ, genitiv i vokativ. Od vremena antičkog grčkog izgubio je dativ. Ipak, imenice još uvijek razlikuju tri roda (muški, ženski i srednji), ali više nema dvojine (koja se rijetko rabila i u vrijeme antike).
Glagoli više nemaju infinitiva, karakteristika balkanske jezične zajednice. Postoje čestice kojim se uvode daljnje podjele glagolskih načina (indikativ, konjunktiv) i vremena (futur).
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. prosinca 2010. Pristupljeno 6. rujna 2014.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ↑ Three Dreams of Modern Greek Phonology, Fred W. Householder
- ↑ a b Greek Phonetics: The State of the Art, Amalia Arvaniti, Sveučilište u Kaliforniji, San Diego
- ↑ Arvaniti, Amalia. Prosinac 1999. Standard Modern Greek. Journal of the International Phonetic Association (engleski). 29 (2): 167–172. doi:10.1017/S0025100300006538. ISSN 0025-1003
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
