Baskijski jezik
Baskijski jezik euskara | |
---|---|
Regije govorenja | Baskija, baskijska dijaspora |
Države govorenja | Španija Francuska |
Jezička porodica |
|
Broj govornika | maternji jezik: 750.000[1] 434.000 pasivnih govornika[1] i 6000 monoglota[2][3] |
Sistem pisanja | Latinica (baskijska abeceda) Brailleovo pismo |
Službeni status | |
Služben u | Španija (Baskija (autonomna zajednica), Navara) |
Manjinski jezik u | Francuska (Nova Akvitanija: Atlantski Pireneji) |
Regulator(i) | Kraljevska akademija baskijskog jezika (Euskaltzaindia) |
Jezički kod | |
ISO 639-1 | eu |
ISO 639-2 / 5 | baq |
ISO 639-3 | eu |
Također pogledajte: Jezik | Jezičke porodice | Spisak jezika |
Baskijski jezik (baskijski: Euskara) jest izolirani jezik, koji ne pripada nijednoj jezičkoj porodici. To je glavni razlog zašto se razlikuje od ostalih jezika u svijetu. Oblasti upotrebe su Baskija u regiji koja se prostire na najzapadnijim Pirenejima u susjednim dijelovima sjeverne Španije i jugozapadne Francuske. Standardizirana forma ovog jezika naziva se Batua, koja je donijeta na koncu 20. stoljeća. Osim standardne verzije, baskijski jezik čini i šest dijalekata. Precizne granice dijalekata ne poštuju političke granice.
Domaći govornici žive u susjednom području koje uključuje dijelove četiri španske provincije i tri "drevne provincije" u Francuskoj. Gipuzkoa, veći dio Biskaje, nekoliko općina u Álavi i sjeverno područje Navarre činili su jezgro preostalog područja baskijskog govornog područja prije nego što su 1980-ih uvedene mjere za jačanje baskijskog tečnog jezika. Nasuprot tome, veći dio Álave, najzapadnijeg dijela Biskaje, te centralne i južne Navare, pretežno su naseljeni izvornim govornicima španskog, bilo zato što je baskijski tokom stoljeća zamijenjen španskim (kao u većini Álave i centralne Navare) ili možda zato što se tamo nikada nije govorilo (kao u dijelovima Enkarterrija i jugoistočne Navare).
U frankističkoj Španiji na upotrebu baskijskog jezika uticala je represivna politika vlade. U Baskiji, "frankistička represija nije bila samo politička, već i jezička i kulturna."[4] Frankov režim je potisnuo baskijski iz zvaničnog govora, obrazovanja i izdavaštva,[5] čime je postalo nezakonito registrovanje novorođenih beba pod baskijskim imenima,[6] i čak su zahtijevali da se uklone gravure nadgrobnih spomenika na baskijskom jeziku.[7] U nekim provincijama javna upotreba baskijskog jezika bila je potisnuta, a ljudi su kažnjeni jer su ga govorili.[8] Javna upotreba baskijskog jezika izazivala je nepovjerenje od strane pristalica režima, što se često smatralo znakom antifrankizma ili separatizma.[9] Počevši od 1960-ih i kasnije, trend se preokrenuo te su obrazovanje i izdavaštvo na baskijskom počeli cvjetati.[10] Kao dio ovog procesa, Euskaltzaindia je krajem 1960-ih razvila standardizirani oblik baskijskog jezika, nazvan Euskara Batua.
Osim standardizirane verzije, pet historijskih baskijskih dijalekata su biskajski, gipuskoanski i gornjonavarski u Španiji i navarsko-lapurdijski i suletinski u Francuskoj. Imena preuzimaju iz historijskih baskijskih provincija, ali granice dijalekata nisu u skladu s granicama provincija. Euskara Batua stvorena je kako bi se baskijski jezik mogao koristiti – i kako bi ga lahko razumjeli svi govornici baskijskog – u formalnim situacijama (obrazovanje, masovni mediji, književnost), a to je njegova glavna upotreba danas. I u Španiji i u Francuskoj upotreba baskijskog jezika za obrazovanje varira od regije do regije i od škole do škole.
Baskijski je jedini preživjeli izolirani jezik u Evropi. Trenutni uobičajeni naučni stav o porijeklu Baska i njihovog jezika jest da su se rani oblici baskijskog jezika razvili prije dolaska indoevropskih jezika na to područje, odnosno prije dolaska keltskih i romanskih jezika, od kojih potonji danas geografski okružuju baskijsko govorno područje. Tipološki, s aglutinativnom morfologijom i poretkom ergativ–apsolutiv, gramatika baskijskog jezika ostaje znatno drugačija od one standardnih prosječnih evropskih jezika. Ipak, baskijski je do 40 posto vokabulara posudio iz romanskih jezika, a za baskijsku abecedu koristi se latinica.
Porijeklo imena jezika
[uredi | uredi izvor]U baskijskom jeziku koristi se naziv euskara za ime jezika. U francuskom jeziku baskijski je uglavnom nazivan basque, a moderniji naziv je euskara. U španskom jeziku postoji više naziva za baskijski – el vasco, la lengua vasca ili el euskera. Oba termna – vasco i basque - vode porijeklo od iz latinskog izraza vascones, koji je izveden iz grčke riječi ουασκωνους (ouaskōnous). Termin vascuence izveden je od latinskog vasconĭce, a koristio se u dokumentima nastalim u 14. vijeku.
Službeni status
[uredi | uredi izvor]Baskijski jezik je prvi službeni jezik u autonomnoj zajednici Baskiji i dijela oblasti Navarre. U Španiji je danas priznat kao manjinski jezik, ali kroz historiju, pogotovo u doba generala Franka, doživljavao je velike napade. U Francuskoj ni danas nije priznat.
Historija
[uredi | uredi izvor]Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Dijalekti
[uredi | uredi izvor]Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Strane riječi
[uredi | uredi izvor]Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Osnovne fraze
[uredi | uredi izvor]- Bai – Da
- Ez – Ne
- Kaixo! – Zdravo!
- Agur! / Aio! – Doviđenja!
- Ikusi arte! – Vidimo se!
- Eskerrik asko! – Hvala!
- Egun on – Dobro jutro, dobar dan
- Egun on, bai – Odzdrav na Egun on
- Arratsalde on – Dobro veče
- Gabon – Laku noć
- Mesedez – Molim
- Barkatu – Izvini te (ako želimo nešto pitati)
- Barkatu – Izvinjavam se
- Aizu! – Slušaj! (neformalna forma, sl. kao "čuj!" u razgovornom bosanskom jeziku)
- Kafe hutsa nahi nuke – Mogu dobiti kafu?
- Kafe ebakia nahi nuke – Mogu li dobiti macchiato?
- Kafesnea nahi nuke – Mogu li dobiti café latte?
- Garagardoa nahi nuke – Mogu li dobiti pivo?
- Komunak – Toalet
- Non dago komuna? – Gdje je toalet?
- Non dago tren-geltokia? – Gdje je željeznička stanica?
- Non dago autobus-geltokia? – Gdje je autobusna stanica?
- Ba al da hotelik hemen inguruan? – Da li je u blizini hotel?
- Zorionak – Sretan praznik!
- Zer moduz? – Kako si?
Brojevi
[uredi | uredi izvor]Baskijski brojni sistem sačinjen je na bazi broja 20, što nije često za evropske jezike. Takav brojni sistem ima, npr, čečenski jezik. Ovaj sistem djelomično koristi i francuski jezik (quatre-vingt dix = 4 puta 20 + 10 = 90). Na američkom kontinentu ovakav brojni sistem koristile su Maje.
- 1 – bat
- 2 – bi
- 3 – hiru
- 4 – lau
- 5 – bost
- 6 – sei
- 7 – zazpi
- 8 – zortzi
- 9 – bederatzi
- 10 – hamar
- 11 – hamaika
- 12 – hamabi
- 13 – hamahiru
- 14 – hamalau
- 15 – hamabost
- 16 – hamasei
- 17 – hamazazpi
- 18 – hemezortzi
- 19 – hemeretzi
- 20 – hogei
- 21 – hogeita bat
- 22 – hogeita bi
- 23 – hogeita hiru
- 30 – hogeita hamar (hogei-ta-hamar = 20 i 10 = 20 + 10)
- 31 – hogeita hamaika (hogei-ta-hamaika = 20 i 11 = 20 + 11)
- 40 – berrogei (ber-hogei = 2 puta 20 = 2 × 20)
- 50 – berrogeita hamar (ber-hogei-ta-hamar = 2 puta 20 i 10 = 2 × 20 + 10)
- 60 – hirurogei (hirur-hogei = 3 puta 20 = 3 × 20)
- 70 – hirurogeita hamar (hirur-hogei-ta-hamar = 3 puta 20 i 10 = 3 × 20 + 10)
- 80 – laurogei (laur-hogei = 4 puta 20 = 4 × 20)
- 90 – laurogeita hamar (laur-hogei-ta-hamar = 4 puta 20 i 10 = 4 × 20 + 10)
- 100 – ehun
- 200 – berrehun
- 300 – hirurehun
- 1000 – mila
- 2000 – bi mila
- 1 000 000 – milioi bat
- erdi - pola
- gutxiago - manje
- gehiago – više
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ a b "VI° Enquête Sociolinguistique en Euskal herria (Communauté Autonome d'Euskadi, Navarre et Pays Basque Nord" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 21. 8. 2018. (2016) (fr)
- ^ "Egoera soziolinguistikoa, Euskal Herriko Soziolinguistikazko II. Inkesta (1996)" (PDF).(eu)
- ^ "Berezko hiztunak". Berria.eus. (eu)
- ^ Santiago de Pablo, "Lengua e identidad nacional en el País Vasco: Del franquismo a la democracia". In 'Le discours sur les langues d'Espagne : Edition français-espagnol', Christian Lagarde ed, Perpignan: Presses Universitaires de Perpignan, 2009, str. 53-64, str. 53
- ^ See Jose Carlos Herreras, Actas XVI Congreso AIH. José Carlos HERRERAS. Políticas de normalización lingüística en la España democrática", 2007, str. 2. Reproduced in https://cvc.cervantes.es/literatura/aih/pdf/16/aih_16_2_021.pdf
- ^ vidi "Articulo 1, Orden Ministerial Sobre el Registro Civil, 18 de mayo de 1938". Reproduced in Jordi Busquets, "Casi Tres Siglos de Imposicion", 'El Pais' online, 29. 4. 2001. https://elpais.com/diario/2001/04/29/cultura/988495201_850215.html.
- ^ See Communicacion No. 2486, Negociado 4, Excelentisimo Gobierno Civil de Vizcaya, 27 Octubre de 1949". A letter of acknowledgement from the archive of the Alcaldia de Guernica y Lumo, 2 November 2941, is reproduced in https://radiorecuperandomemoria.com/2017/05/31/la-prohibicion-del-euskera-en-el-franquismo/ Arhivirano 20. 4. 2019. na Wayback Machine
- ^ See for example the letter from the Military Commander of Las Arenas, Biscay, dated 21 October 1938, acknowledging a fine for the public use of a Basque first name on the streets of Las Arenas, reproduced in https://radiorecuperandomemoria.com/2017/05/31/la-prohibicion-del-euskera-en-el-franquismo/ Arhivirano 20. 4. 2019. na Wayback Machine
- ^ "Francisco Franco". HISTORY. A&E Television Networks. 9. 11. 2009.
- ^ Clark, Robert (1979). The Basques: the Franco years and beyond. Reno (Nevada): University of Nevada Press. str. 149. ISBN 0-87417-057-5.