Grčko pismo

Grčko pismo
Αあるふぁ αあるふぁ Alfa	Βべーた βべーた Beta
Γがんま γがんま Gama	Δでるた δでるた Delta
Εいぷしろん εいぷしろん Epsilon	Ζぜーた ζぜーた Zeta
Ηいーた ηいーた Eta	Θしーた θしーた Theta
Ιいおた ιいおた Jota	Κかっぱ κかっぱ Kapa
Λらむだ λらむだ Lambda	Μみゅー μみゅー Mi
Νにゅー νにゅー Ni	Ξくしー ξくしー Ksi
Οおみくろん οおみくろん Omikron	Πぱい πぱい Pi
Ρろー ρろー Ro	Σしぐま σしぐま Sigma
Τたう τたう Tau	Υうぷしろん υうぷしろん Ipsilon
Φふぁい φふぁい Fi	Χかい χかい Hi
Ψぷさい ψぷさい Psi	Ωおめが ωおめが Omega
Davne slova
Digama	Stigma
Heta	San
Kopa	Sampi
	Šo

Historija alfabeta

srednje bronzano doba 19–15. vijek p. n. e.

Kanaansko-feničko 14. vijek p. n. e.
- paleohebrejsko 10. vijek p. n. e.
- aramejsko 9. vijek p. n. e.
  - Brahmi i indijska 6. vijek p. n. e.
    - tibetansko 7. vijek
    - kmersko/javansko 9. vijek
  - hebrejsko 3. vijek p. n. e.
  - sirsko 2. vijek p. n. e.
    - nabatejsko 2. vijek p. n. e.
      - arapsko 4. vijek
  - avestijsko 4–6. vijek
- grčko 9. vijek p. n. e.
  - etrušćansko 8. vijek p. n. e.
    - latinično 7. vijek p. n. e.
    - rune 2. vijek
    - ogamsko 4. vijek
  - gotičko 4. vijek
  - armensko 405. godina
  - glagoljičko 862. godina
  - ćirilično 10. vijek
- samaritansko 6. vijek p. n. e.
- iberska 6. vijek p. n. e.
južnoarapsko 9. vijek p. n. e.
- etiopsko 5–6. vijek p. n. e.

meroitičko 3. vijek p. n. e.

Geneologija

Grčko pismo (ili Grčki alfabet) jest pismo korišteno za grčki jezik još od kasnog 9. ili ranog 8 vijeka prije nove ere.^[1]^[2]^:9 Izvodi se iz ranijeg feničanskog pisma.^[3] To je i prvo pismo u modernom smislu, gdje je svaki znak korišten da označi poseban suglasnik ili samoglasnik, te je i najstarije pismo koje je i danas, uz manje ili veće izmjene, u upotrebi. U arhaično i rano klasično doba, grčko pismo je postojalo u mnogim lokalnim varijantama, ali je do kraja 4. vijeka prije nove ere euklidsko pismo, sa 24 slova, poredano od alfa do omega, postalo standard i upravo se ova verzija i danas koristi za grčko pismo.

Velika i mala slova slova su:

Αあるふぁ αあるふぁ, Βべーた βべーた, Γがんま γがんま, Δでるた δでるた, Εいぷしろん εいぷしろん, Ζぜーた ζぜーた, Ηいーた ηいーた, Θしーた θしーた, Ιいおた ιいおた, Κかっぱ κかっぱ, Λらむだ λらむだ, Μみゅー μみゅー, Νにゅー νにゅー, Ξくしー ξくしー, ΠぱいΟおみくろん Ξくしー ξくしー, Οおみくろん Οおみくろん , Σしぐま σしぐま/ς, Τたう τたう, Υうぷしろん υうぷしろん, Φふぁい φふぁい, Χかい χかい, Ψぷさい ψぷさい, Ωおめが ωおめが.

Grčko pismo je preteća drugih pisama,^[4] kao što su Glagoljica, Ćirilica, Koptsko pismo i Latinica. Poput latinice i ćirilice, grčki je prvobitno imao samo jedan oblik svakog slova; razliku između velikih i malih slova razvilo se paralelno sa latinicom tokom moderne ere. Zvučne vrijednosti i konvencionalne transkripcije za neka slova razlikuju se između starogrčkog i modernog grčkog, jer se izgovor grčkog značajno promijenio između 5. vijeka p. n. e. i danas. Moderni i starogrčki također koriste različite dijakritičke znakove, a moderni grčki zadržava samo naglasak (akutni) i dijarezu.

Osim upotrebe u pisanju grčkog jezika, kako u svom drevnom tako i u modernom obliku, grčko pismo danas služi i kao izvor tehničkih simbola i oznaka u mnogim domenima matematike, nauke i drugih oblasti.

Oblik slova

Kao i latinica i druga alfabetska pisma, grčki je izvorno imao samo jedan oblik svakog slova, bez razlike između velikih i malih slova. Ova razlika je inovacija moderne ere, koja se oslanja na različite linije razvoja oblika slova u ranijem rukopisu.

Najstariji oblici slova u antici su majuskuli oblici. Osim uspravnih, ravnih natpisnih oblika (velikih slova) pronađenih u kamenorezima ili urezanoj keramici, tokom antike su se razvili i tečniji stilovi pisanja prilagođeni rukopisu na mekim materijalima. Takav rukopis sačuvan je posebno iz rukopisa papirusa u Egiptu iz helenističkog perioda. Drevni rukopis je razvio dva različita stila: uncijalno pisanje, sa pažljivo iscrtanim, zaobljenim štampanim slovima približno jednake veličine, koji se koristio kao ruka knjige za pažljivo izrađene književne i vjerske rukopise, i kurzivno pisanje, korišteno u svakodnevne svrhe.^[5]^:102-103 Kurzivne forme su se približile stilu oblika malih slova, sa uzlaznim i silaznim slovom, kao i mnogim povezujućim linijama i ligaturama između slova.

U devetom i desetom vijeku, uncijalne kazaljke za knjige zamenjene su novim, kompaktnijim stilom pisanja, sa oblicima slova djelimično prilagođenim ranijim kurzivom.^[5]^:102-103 Ovaj minijaturni stil ostao je dominantan oblik rukom pisanog grčkog u moderno doba. Tokom renesanse, zapadni štampari su usvojili male oblike slova kao mala štampana slova, dok su velika slova modelirali na drevnim natpisnim formama. Pravopisna praksa korištenja razlikovanja velikih slova za označavanje vlastitih imena, titula itd. razvila se paralelno sa praksom u latinskom i drugim zapadnim jezicima.

Tabela pisma

Izgovor je prikazan transkripcijom i transliteracijom u međunarodnu fonetsku abecedu.

Slovo	Ime			Glas		Latinička transkripcija		Feničko slovo
Slovo	starogrčko	novogrčko		starogrčki	novogrčki	starogrčki	novogrčki	Feničko slovo
Αあるふぁ αあるふぁ	ἄλらむだφふぁいαあるふぁ	άλφα	alfa	[a] [aː]	[a]	a	a	alef
Βべーた βべーた	βべーたῆτたうαあるふぁ	βήτα	beta	[b]	[v]	b	v	bet
Γがんま γがんま	γάμμα	γάμμα	gama	[g]	[ʝ], [ɣ]	g	gh, g	gimel
Δでるた δでるた	δέλτα	δέλτα	delta	[d]	[ð]	d	dh, d	dalet
Εいぷしろん εいぷしろん	εいぷしろんἶ, ἒ ψιλόν	έψιλον	epsilon	[e]	[e̞]	e	e	he
Ζぜーた ζぜーた	ζぜーたῆτたうαあるふぁ	ζήτα	zeta	[zd], [zː]	[z]	z	z	zajin
Ηいーた ηいーた	ἦτたうαあるふぁ	ήτα	eta	[ɛː] ([h])	[i]	e, ē	i	het
Θしーた θしーた	θしーたῆτたうαあるふぁ	θήτα	theta	[tʰ]	[θしーた]	th	th	tet
Ιいおた ιいおた	ἰῶτたうαあるふぁ	ιώτα	jota	[i], [iː]	[i], [j]	i, ī	i	jod
Κかっぱ κかっぱ	κάππα	κάππα	kapa	[k]	[k], [c]	k	k	kaf
Λらむだ λらむだ	λάβδα, λάμβδα	λάμδα	lambda	[l]	[l]	l	l	lamed
Μみゅー μみゅー	μみゅーῦ	μみゅーιいおた	mi	[m]	[m]	m	m	mem
Νにゅー νにゅー	νにゅーῦ	νにゅーιいおた	ni	[n]	[n]	n	n	nun
Ξくしー ξくしー	ξくしーεいぷしろんῖ, ξくしーῖ	ξくしーιいおた	ksi	[ks]	[ks]	ks	ks	sameh
Οおみくろん οおみくろん	οおみくろんὖ, ὂ μικρόν	όμικρον	omikron	[o]	[o̞]	o, ŏ	o	ajin
Πぱい πぱい	πぱいεいぷしろんῖ, πぱいῖ	πぱいιいおた	pi	[p]	[p]	p	p	pe
Ρろー ρろー	ῥῶ	ρろーωおめが	ro	[r], [r̥]	[ɾ]	r	r	reš
Σしぐま σしぐま, ς	σしぐまῖγがんまμみゅーαあるふぁ	σίγμα	sigma	[s]	[s]	s	s	šin
Τたう τたう	τたうαあるふぁῦ	τたうαあるふぁυうぷしろん	tau	[t]	[t]	t	t	tav
Υうぷしろん υうぷしろん	ὗ, ὓ ψιλόν	ύψιλον	ipsilon	[u], [y], [yː]	[i]	u, y	y	vav
Φふぁい φふぁい	φふぁいεいぷしろんῖ, φふぁいῖ	φふぁいιいおた	fi	[pʰ]	[f]	ph, f	f
Χかい χかい	χかいεいぷしろんῖ, χかいῖ	χかいιいおた	hi	[kʰ], [ks]	[ç], [x]	kh, ks	h
Ψぷさい ψぷさい	ψぷさいεいぷしろんῖ, ψぷさいῖ	ψぷさいιいおた	psi	[ps]	[ps]	ps	ps
Ωおめが ωおめが	ὦ, ὦ μέγα	ωμέγα	omega	[ɔː]	[o̞]	o, ō	o	ajin

Brojevi

Slovo	Feničko slovo	Ime			Latinička transkripcija	Glas
Slovo	Feničko slovo	latinica	starogrčko	novogrčko	Latinička transkripcija	Glas
Ϛ ϛ^[6]	vav	stigma	―	στίγμα	st	[st]
Ϙ ϙ,^[7] Ϟ ϟ^[8]	kof	kopa	ϙόππα	κόππα	k	[k]
Ͳ ͳ,^[9] Ϡ ϡ^[10]	cade	sampi	―	σしぐまαあるふぁμみゅーπぱいῖ	ss	[sː], [ks], [ts]

Arhajsko

Slovo	Feničko slovo	Ime			Latinička transkripcija	Glas
Slovo	Feničko slovo	latinica	starogrčko	novogrčko	Latinička transkripcija	Glas
Ϝ ϝ,^[11] Ͷ ͷ^[12]	vav	digama	ϝαῦ	δίγαμμα	w	[w]
Ͱ ͱ^[13]	het	heta	ἧτたうαあるふぁ	ήτα	h	[h]
Ϻ ϻ^[14]	cade	san	ϻάν	σάν	s	[s]
Ϸ ϸ^[15]	cade	šo	―	―	sh	[ʃ]

Također pogledajte

Grčki jezik

Reference

^ The date of the earliest inscribed objects; A.W. Johnston, "The alphabet", in N. Stampolidis and V. Karageorghis, eds, Sea Routes from Sidon to Huelva: Interconnections in the Mediterranean 2003:263-76, summarizes the present scholarship on the dating.
^ Cook, B. F. (1987). Greek inscriptions. University of California Press/British Museum
^ The Development of the Greek Alphabet within the Chronology of the ANE (2009), Quote: "Naveh gives four major reasons why it is universally agreed that the Greek alphabet was developed from an early Phoenician alphabet.
1 According to Herodutous "the Phoenicians who came with Cadmus... brought into Hellas the alphabet, which had hitherto been unknown, as I think, to the Greeks."
2 The Greek Letters, alpha, beta, gimmel have no meaning in Greek but the meaning of most of their Semitic equivalents is known. For example, 'aleph' means 'ox', 'bet' means 'house' and 'gimmel' means 'throw stick'.
3 Early Greek letters are very similar and sometimes identical to the West Semitic letters.
4 The letter sequence between the Semitic and Greek alphabets is identical. (Naveh 1982)"
^ Coulmas, Florian (1996). The Blackwell Encyclopedia of Writing Systems. Oxford: Blackwell Publishers Ltd. ISBN 978-0-631-21481-6
^ ^a ^b Thompson, Edward M (1912). An introduction to Greek and Latin palaeography. Oxford: Clarendon.
^ Stigma, Nick Nicholas' Home Page (en)
^ Koppa, Nick Nicholas' Home Page (en)
^ Numeric Koppa, Nick Nicholas' Home Page (en)
^ Sampi, Nick Nicholas' Home Page (en)
^ Numeric Sampi, Nick Nicholas' Home Page (en)
^ Digamma, Nick Nicholas' Home Page (en)
^ Pamphylian Digamma, Nick Nicholas' Home Page (en)
^ Heta, Nick Nicholas' Home Page (en)
^ San, Nick Nicholas' Home Page (en)
^ Sho, Nick Nicholas' Home Page (en)

Vanjski linkovi

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Grčko pismo

U0370.pdf
Nick Nicholas, Greek Unicode Resources

[1] The date of the earliest inscribed objects; A.W. Johnston, "The alphabet", in N. Stampolidis and V. Karageorghis, eds, Sea Routes from Sidon to Huelva: Interconnections in the Mediterranean 2003:263-76, summarizes the present scholarship on the dating.

[2] Cook, B. F. (1987). Greek inscriptions. University of California Press/British Museum

[3] The Development of the Greek Alphabet within the Chronology of the ANE (2009), Quote: "Naveh gives four major reasons why it is universally agreed that the Greek alphabet was developed from an early Phoenician alphabet.
1 According to Herodutous "the Phoenicians who came with Cadmus... brought into Hellas the alphabet, which had hitherto been unknown, as I think, to the Greeks."
2 The Greek Letters, alpha, beta, gimmel have no meaning in Greek but the meaning of most of their Semitic equivalents is known. For example, 'aleph' means 'ox', 'bet' means 'house' and 'gimmel' means 'throw stick'.
3 Early Greek letters are very similar and sometimes identical to the West Semitic letters.
4 The letter sequence between the Semitic and Greek alphabets is identical. (Naveh 1982)"

[4] Coulmas, Florian (1996). The Blackwell Encyclopedia of Writing Systems. Oxford: Blackwell Publishers Ltd. ISBN 978-0-631-21481-6

[:0-5] Thompson, Edward M (1912). An introduction to Greek and Latin palaeography. Oxford: Clarendon.

[6] Stigma, Nick Nicholas' Home Page (en)

[7] Koppa, Nick Nicholas' Home Page (en)

[8] Numeric Koppa, Nick Nicholas' Home Page (en)

[9] Sampi, Nick Nicholas' Home Page (en)

[10] Numeric Sampi, Nick Nicholas' Home Page (en)

[11] Digamma, Nick Nicholas' Home Page (en)

[12] Pamphylian Digamma, Nick Nicholas' Home Page (en)

[13] Heta, Nick Nicholas' Home Page (en)

[14] San, Nick Nicholas' Home Page (en)

[15] Sho, Nick Nicholas' Home Page (en)

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]

[11]

[12]

[13]

[14]

[15]